U ljekarnama diljem Hrvatske trenutačno vlada nestašica fiziološke otopine, što smo provjerili i u nekoliko ljekarni u zagorju, gdje je nije moguće kupiti.

Obzirom da fiziološku otopinu u velikoj mjeru koriste roditelji za ispiranje nosa djeci uslijed prehlada, gripa i slično, ne čudi da je baš sad nestašica, obzirom da trenutno vladaju brojne viroze, a i gripa je na vrhuncu.

Dobra vijest je da fiziološku otopinu možete napraviti i kod kuće, piše Index.

Izrada fiziološke otopine kod kuće je jednostavna, no važno je napomenuti da sterilnost i preciznost moraju biti na prvom mjestu. U slučajevima gdje je sterilnost ključna, poput intravenozne primjene ili ozbiljnijih medicinskih potreba, domaća otopina nije prikladna i preporuka je koristiti isključivo kupljenu sterilnu otopinu iz ljekarne. Ako želite napraviti fiziološku otopinu za manje osjetljive namjene, poput ispiranja nosa ili kože, evo uputa.

Sastojci i oprema

Destilirana (ili prokuhana) voda - 1 litra
Kuhinjska sol (obična, bez dodataka poput joda ili protivgrudajućih sredstava) - 9 grama (oko jedne čajne žličice)
Čista posuda i poklopac (sterilizirani)
Žlica ili mjerna žlica (sterilizirana)

Postupak

Sterilizacija posuđa i opreme

Operite ruke sapunom i toplom vodom.
Temeljito očistite posudu, žlicu i poklopac vrućom vodom i deterdžentom.
Oprema se može sterilizirati dodatnim prokuhavanjem u vodi 10 minuta.

Priprema otopine

Prokuhajte litru vode (ako ne koristite već sterilnu destiliranu vodu).
Ostavite vodu da se ohladi na sobnu temperaturu, ali je držite pokrivenom da izbjegnete kontaminaciju.
Dodajte 9 grama soli u vodu (točno izmjerite količinu!). Miješajte dok se potpuno ne otopi.

Čuvanje otopine

Prelijte otopinu u steriliziranu posudu ili staklenku s čvrstim poklopcem.
Držite je u hladnjaku, ali ne dulje od 24 sata, jer otopina nije sterilna i može se kontaminirati bakterijama.

Važne napomene

Nemojte koristiti nerazrijeđenu sol ili neprokuhanu vodu jer mogu uzrokovati iritaciju ili infekciju.
Otopina nije sterilna pa je prikladna samo za vanjsku upotrebu (ispiranje nosa, rana ili kože). Nikad je nemojte koristiti za oči ili injekcije.
Ako je otopina zamućena ili ima neobičan miris, odmah je bacite.
Ako imate specifične potrebe ili niste sigurni kako koristiti fiziološku otopinu, uvijek se savjetujte s liječnikom ili ljekarnikom. Sigurnost treba biti na prvom mjestu.

Inače, fiziološka otopina koristi se u medicini još od kraja 19. stoljeća. Njezin razvoj pripisuje se nizozemskom liječniku Hartogu Jacobu Hamburgeru, koji je 1896. godine izradio otopinu natrijeva klorida za istraživanja osmoze u eritrocitima. No, još ranije, tijekom kolere 1830-ih, liječnici su koristili slične otopine za rehidraciju pacijenata.

Koristi se za intravenoznu nadoknadu tekućine kod dehidracije, posebno u slučajevima povraćanja, proljeva ili krvarenja, za čišćenje rana, njegu nosa i sinusa, za ispiranje i čišćenje kontaktnih leća (iako nije sredstvo za dezinfekciju), kao i kod oftalmoloških problema te za vlaženje tijekom kozmetičkih tretmana ili terapija za suhu kožu i sluznicu.

Oprez pri korištenju

Iako je fiziološka otopina uglavnom sigurna, treba je koristiti isključivo sterilnu, osobito kod intravenske ili oftalmološke primjene. Dugotrajna ili nepravilna upotreba može izazvati iritaciju ili neravnotežu elektrolita, stoga je važno pridržavati se uputa liječnika ili farmaceuta.