Foto: "Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje"/Facebook 

Iz Parka prirode “Žumberak – Samoborsko gorje” objavili su na društvenim mrežama kako je u tijeku borba protiv invazivne vrste koja prijeti ekosustavu u Hrvatskoj, prenosi portal Zagreb.info. 

- Čuvari prirode sudjelovali su u terenskim aktivnostima zajedno s kolegama iz Javne ustanove “Natura viva”. Terenske aktivnosti bile su usmjerene na izlov invazivne vrste – signalnog raka (𝘗𝘢𝘤𝘪𝘧𝘢𝘴𝘵𝘢𝘤𝘶𝘴 𝘭𝘦𝘯𝘪𝘶𝘴𝘤𝘶𝘭𝘶𝘴) – iz rijeke Dobre. Tijekom akcije čuvari su imali priliku praktično upoznati metodologiju izlova ove vrste, što je obuhvaćalo postavljanje i pražnjenje zamki, evidenciju ulova te osnovnu procjenu stanja populacije - priopćili su uz fotografije kako izgleda akcija izlova.

Prisutan u čak 28 zemalja

Ministarstva gospodarstva povelo je još prije nekoliko godina mjere za njegovu kontrolu. Signalni rak (Pacifastacus leniusculus), invazivna slatkovodna vrsta podrijetlom sa zapadne obale Sjedinjenih Američkih Država, predstavlja sve veću prijetnju hrvatskim rijekama i bioraznolikosti.

U Europi je prisutan u čak 28 država, a ubraja se među tri najrasprostranjenije strane vrste slatkovodnih deseteronožnih rakova. U Hrvatskoj je prvi put zabilježen 2008. godine u rijeci Muri, odakle se proširio u Dravu te nizvodno i u rijeku Koranu.

Kako ističu stručnjaci, širenje signalnog raka u rijeku Koranu, koja nije izravno povezana s Murom ni Dravom, vjerojatno je posljedica ljudskih aktivnosti – namjernih ili nenamjernih.

Ministarstvo gospodarstva provodi program kontrole ove vrste u skladu s europskim i nacionalnim zakonodavstvom, budući da je signalni rak službeno upisan na Unijin popis invazivnih vrsta. Njegovo unošenje, držanje, uzgoj, korištenje, razmjena i puštanje u prirodu strogo su zabranjeni.

Prijetnja ekosustavu i domaćim vrstama

Signalni rak predstavlja ozbiljnu konkurenciju domaćim vrstama rakova zbog borbe za sklonište i izvore hrane. Aktivni su uglavnom noću kada traže hranu, a danju se skrivaju u zaklonima. Kada zaklona nema, signalni rak kopa vlastite rupe u obalama rijeka, što dodatno destabilizira riječna staništa. U takvim uvjetima invazivna vrsta ima prednost pred domaćim, jer je agresivnija i otpornija.

Ženke signalnog raka proizvode više jaja, a mlade jedinke brže rastu i ranije postaju spolno zrele, što omogućuje brzo širenje populacije. Osim toga, ova je vrsta otpornija na nepovoljne uvjete i nositelj je gljivične bolesti poznate kao račja kuga (Aphanomyces astaci), koja je smrtonosna za domaće rakove, dok je signalni rak na nju imun.

Sve navedeno dovodi do istiskivanja i nestanka zavičajnih vrsta rakova, a brzina tog procesa ovisi o lokalnim vrstama i uvjetima u staništu.

Zakonodavne obveze

Invazivne strane vrste, uključujući signalnog raka, globalno su prepoznate kao jedna od najvećih prijetnji bioraznolikosti i uslugama ekosustava.

Mogu imati i negativan učinak na zdravlje ljudi te gospodarstvo. Stoga su međunarodne konvencije, kao i europski i hrvatski propisi, postavili jasne ciljeve i mjere za njihovo ograničavanje i suzbijanje.

Hrvatska je kao članica Europske unije dužna provoditi konkretne mjere kontrole signalnog raka, uključujući nadzor njegovih staništa i sprečavanje njegova nenamjernog unosa. Plan upravljanja predviđa smanjenje negativnih učinaka ove vrste na okoliš, zdravlje ljudi i gospodarske aktivnosti, posebice u sektorima ribarstva i turizma.