Prethodni članak
Sljedeći članak

TUŽNA VIJEST: Preminuo legendarni mons. Lovro Cindori, dugogodišnji čuvar Majke Božje Bistričke


Foto: Glas Koncila

Tužna vijest za Mariju Bistricu i cijelo Hrvatsko zagorje stigla je u našu redakciju. Naime, kako su potvrdile njegove kolege za Zagorje.com, preminuo je mons. Lovro Cindori, dugogodišnji marijabistrički župnik i bivši rektor Hrvatskog nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke, jedan od najpoznatijih i najomiljenijih svećenika koji su desetljećima djelovali u našem kraju. Imao je 92 godine, a posljednje godine života proveo je u Svećeničkom domu sv. Josipa u Zagrebu.

Za mnoge generacije Zagoraca, ali i nebrojene hodočasnike iz svih krajeva Hrvatske, ime Lovre Cindorija bilo je gotovo neraskidivo povezano s Marijom Bistricom. Ondje je kao kapelan proveo pet godina, a potom još pune 32 godine kao župnik i upravitelj svetišta. Ukupno je, dakle, čak 37 godina svojega svećeničkog života posvetio Majci Božjoj Bistričkoj, njezinim hodočasnicima i župljanima.

Od rodnog Remetinca do Marije Bistrice

Mons. Lovro Cindori rođen je 8. kolovoza 1934. godine u Remetincu kraj Novog Marofa, u obitelji Đure i Terezije Cindori. Odrastao je u brojnoj obitelji s desetero djece, a nakon osnovne škole u rodnome mjestu školovanje je nastavio u Zagrebu, gdje je završio Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju. Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1961. godine, a mladu misu slavio je nekoliko dana kasnije, 2. srpnja, u rodnom Remetincu.

Svećenički put započeo je u Radoboju, gdje je bio kapelan od 1962. do 1963. godine. Potom dolazi u Mariju Bistricu, u kojoj ostaje do 1968., kada preuzima župničku službu u Ozlju i Vrhovcu. No, u Mariju Bistricu ubrzo se vraća. Zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić 1972. godine imenuje ga marijabistričkim župnikom i upraviteljem Svetišta Majke Božje Bistričke. Na toj će službi ostati sve do 2004. godine.

Čovjek koji je ostavio neizbrisiv trag

Tijekom njegova dugogodišnjeg djelovanja Marija Bistrica doživjela je brojne promjene. Mons. Cindori bio je iznimno angažiran u obnovi i uređenju svetišta, bazilike, župnih prostora i znamenite bistričke Kalvarije. U njegovo vrijeme obnovljene su stare i postavljene nove postaje križnoga puta, a 1998. godine uređena je i Crkva na otvorenom blaženog Alojzija Stepinca.

Upravo za njegova župnikovanja Marija Bistrica bila je domaćin jednog od najvažnijih događaja u novijoj hrvatskoj crkvenoj povijesti. Papa Ivan Pavao II. posjetio je 1998. godine nacionalno svetište i ondje proglasio blaženim kardinala Alojzija Stepinca.

Mons. Cindori mnogo je učinio i na kulturnom i društvenom planu. Pokrenuo je Radio Marija Bistrica, razvijao izdavačku djelatnost, uređivao glasilo Milosti puna te poticao brojne kulturne i vjerske programe. Bio je i veliki zagovornik razvoja Marije Bistrice kao hodočasničkog središta.

Njegov rad prepoznat je i u crkvenim krugovima. Papa Ivan Pavao II. dodijelio mu je 1982. godine naslov monsinjora, a 2002. postao je dekan Stubičkog dekanata. Dvije godine kasnije, nakon više od tri desetljeća na čelu marijabistričke župe i svetišta, imenovan je kanonikom Prvostolnog kaptola zagrebačkog.

Bistrička legenda

Koliko je mons. Cindori značio Mariji Bistrici, možda najbolje govori činjenica da su ga mnogi i dugo nakon njegova odlaska sa župničke službe jednostavno doživljavali kao svojeg bistričkog župnika.

Prilikom proslave njegova dijamantnog jubileja svećeništva 2021. godine, u osvrtu na njegov život i djelovanje nazvan je „bistričkom legendom”. Posebno se isticalo kako su se brojni hodočasnici sjećali njegova prepoznatljivog glasa, pjesme i molitve kojima ih je dočekivao u svetištu.

Posljednje godine života proveo je u Svećeničkom domu sv. Josipa u Zagrebu, gdje je živio nakon odlaska iz Marije Bistrice i gdje je od 2018. bio umirovljeni svećenik i kanonik.

Odlaskom mons. Lovre Cindorija Hrvatsko zagorje izgubilo je svećenika koji je obilježio jedno dugo i važno razdoblje povijesti Marije Bistrice. Njegovo ime ostat će zapisano ne samo u povijesti nacionalnog svetišta nego i u sjećanjima generacija Zagoraca i hodočasnika koji su ga poznavali.

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook