U subotu, 26. travnja 2025., u 86. godini života  napustio nas je književnik i znanstvenik dr. sc. Ivo Kalinski, suvremeni hrvatski pjesnički klasik i kajkavski humanist, jedan od urednika časopisa Kaj, počasni predsjednik Kajkavskoga spravišča, objavio je Časopis Kaj. 

Svojim više no polustoljetnim djelovanjem u Kajkavskom spravišču, društvu za širenje i unapređivanje znanosti i umjetnosti – nakladniku časopisa Kaj – u čije ime objavljujemo ovu žalobnu vijest -  nemjerljivo je  zadužio hrvatsku kulturu i znanost, osobito objavljenim djelima (u 60-ak bibliografskih jedinica) u prilog jezičnom i književnom dostojanstvu i kontinuitetu kajkavske umjetničke riječi, kajkavskoga jezika, kao i u književno-znanstvenim programima Društva (Hrvatski književni putopis, Jezičnica kajkaviana…).

Član je Kajkavskoga spravišča od 1973. (od njegova početka prije prerastanja iz KUD-a Ksaver Šandor Gjalski). Bio mu je dopredsjednikom, predsjednikom (2019. - 2023.), potom počasnim predsjednikom. Bogata je suradnja Ive Kalinskoga s Kajem, časopisom za književnost, umjetnost, kulturu – autorska, antologičarska od 1971. te urednička do kraja života. Bio mu je glavni urednik od 1983. do kraja 1990.

U Maloj biblioteci Spravišča „Ignac Kristijanović“, među ostalim, objavio je dvije kajkavske pjesničke zbirke  - Valctakt i lajno, 1984., Blindjerana pizza /nadnaslovljeno: Cicirici  & Senjali, 2007./ – te znanstvenu monografiju Poetika i jezik kajkavskih pjesama Dragutina Domjanića, 1988. Pred izlaskom je, kao simbolska ostavština, manifestna Kalinskijeva kajkavsko-štokavska zbirka Japa, japek, japica – Tata, tatek, tatica/Kajkavsko-štokavski poetski i jezični panoptikum.

Ivo Kalinski (Črečan kod Sv. Ivana Zeline, 8. ožujka 1940. –  Zagreb, 26. travnja 2025.), antologijski književnik i znanstvenik (jezikoslovac, leksikograf /dijalektolog) esejist, urednik..., autor 20-ak raznorodnih djela, suvremeni je intelektualac višestrukovne i bilingvalne kompetencije – ovjerene u pet i po desetljeća  umjetničke i znanstvene prakse, od prvih (kajkavskih) stihova u časopisu Kaj (1/1971.).  Antologiziran 1975. (M. Kuzmanović, Antologija novije kajkavske lirike, Kaj 3-5/1975.), a prije prve, kajkavske, zbirke (Pha kaj, 1979.) - ocijenjen je  književnim i intelektualističkim bardom, bez premca u suvremenom hrvatskom (kajkavskom) pjesništvu. Prema mjerodavnoj književnoj kritici (Milanja, Skok…), Kalinski uspostavlja suvremenu poveznicu sa „središnjom“ hrvatskom književnosti, korespondirajući nadmoćno s kreativnim znacima svjetske poezije. Izrazita neoegzistencijalistička poetika dominanta je njegova i kajkavskoga i standardnojezičnoga opusa (od poezije, kratke proze i romaneskne strukture).

Sustavno se bavio proučavanjem jezične i estetske strane, pretežito kajkavske, književnosti, kajkavskom leksikografijom, dijalektologijom i poviješću jezika.

Bio je predsjednik ili član povjerenstava mnogih književnih događanja i Recitala u Svetom Ivanu Zelini, ali i u Zagorju. Izdvajamo da je dvadesetak godina bio predsjednik stručnog suda na Recitalu ''Josip Ozimec'', koji organizira Radio Marija Bistrica. 
                                              
Posljednji ispraćaj bit će u utorak, 29. travnja 2025. na Gradskom groblju u Sv. Ivanu Zelini u 14:30 sati.