Povodom obilježavanja 150 godina prve pruge u Hrvatskoj, Kotoriba-Čakovec-Macinec, HŽ-Holding d.o.o, Županija Međimurska i Savez za željeznicu održale su stručnu tribinu pod nazivom «Intermodalni prijevoz tereta u funkciji razvoja sjeverne Hrvatske». Tribinu su otvorili Branko Kreš, predsjednik Saveza za željeznicu i Matija Posavec, dožupan međimurski.

Predstavnici Intermodalnoga promotivnog centra Dunav-Jadran, Zrinka Vranar i Borivoj Žilić prezentirali su temu «Intermodalni prijevoz i stvaranje novih vrijednosti u Hrvatskoj s osvrtom na sjevernu Hrvatsku» u kojoj su iznijeli trendove u razvoju intermodalnoga prijevoza u Europi i Hrvatskoj. Zbog svog povoljnog geo-prometnog položaja Hrvatska bi mogla imati daleko veću i značajniju ulogu u prijevozu roba. Pružanje prijevoznih usluga je za Hrvatsku, uz poljoprivredu i turizam, možda najznačajniji mogući izvor novostvorenih vrijednosti, a to zahtijeva izgradnju intermodalne infrastrukturne mreže s terminalima intermodalnog prijevoza na prostoru Dunav-Jadran, odnosno uklanjanje uskih grla na prometnoj mreži i terminalima te usklađivanje s europskom prometnom mrežom i integriranje u njezin sastav.

Prioriteti

Prioritet u svemu tome bilo bi rješavanje složenih projekata kao što su razvoj Luke Rijeka, izgradnja nove željezničke pruge Rijeka-Zagreb i modernizacija pruge Zagreb-Koprivnica na Vb koridoru, izgradnja nove željezničke pruge na Xa koridoru Zagreb-Krapina-Maribor-Graz i Cargo-centra Zagreb na sjecištu Vb, Xa i X koridora. Realizacijom tog kompleksnog projekta ostvarila bi se mogućnost efikasnog povezivanja Jadrana sa srednjom Europom i Dunavom i osigurala propusnost za prijevoz robe preko Hrvatske i Jadrana od Europe do Bliskog i Dalekog istoka i obrnuto. Zbog trenutačne teške gospodarske situacije predlaže se da Vlada RH za te projekte razmotri mogućnost angažiranja kapitala iz Dalekog istoka, a posebice Kine.

Nakon izlaganja koja su se kretala između crnih prognoza i svijetle budućnosti, razvila se vrlo živa rasprava. Danijel Krakić, ravnatelj uprave za željeznički promet pri Ministarstvu mora prometa i infrastrukture primijetio je da država treba odrediti prioritete u razvoju željeznice kako bi investicije dale dodanu vrijednost, ali slaba realizacija Nacionalnog programa razvoja i održavanja željezničke infrastrukture pokazuje da se sve manje može računati na državni novac pa je stoga potrebno tražiti druge izvore. u stanju infrastrukture ili nedostatku vagona, koliko u organizaciji posla. Vrlo je kritički govorio o novoj organizaciji željeznice koja je nanijela štetu korisnicima, o povoljnijim cijenama za pojedine korisnike, a kao rješenje za trenutačne je, prema njegovim riječima, „dati da posao organiziraju ljudi koji to znaju i mogu.“