Ministar financija Marko Primorac kazao je da njegovo ministarstvo još od svibnja radi na rebalansu ovogodišnjeg proračuna kojim će se, među ostalim, osigurati i dodatna sredstva za isplatu trajnog dodatka na mirovine koji se popularnije naziva 13. mirovina. Prema svemu sudeći, daleko smo od toga da se umirovljenicima isplati njihova puna mirovina, a špekulacije o tome koliki bi trajni dodatak mogao biti kreću se od osam pa do 15 eura po godini staža, piše Večernji.

Trajni dodatak će se isplatiti u prosincu te će se vezati uz minuli rad umirovljenika. Vrijednost dodatka po godini staža hrvatska Vlada mora odrediti do kraja listopada, a financijski okvir unutar kojega će se kretati izdaci za mirovine odredit će najavljeni rebalans proračuna. Bude li to 10 eura, osoba s 40 godina staža može računati na 400 eura dodatne mirovine, a bude li 15 eura, kolika je najniža vrijednost jedne godine staža, tada bi dodatak bio 600 eura. Neslužbeno se spominje i osam eura po godini staža, što bi dodatak za 40 godina spustilo na 320 eura, a za prosječne 33 godine staža on bi iznosio 264 eura.

Hrvatska zajedno s Mađarskom drži treće i četvrto mjesto najnižih starosnih mirovina u EU, odmah iza najlošije Bugarske i Slovačke, objavio je nedavno Eurostat na temelju podataka za 2022. Te su godine umirovljenici unutar Europske unije u prosjeku za cijelu godinu primili oko 16.000 eura starosne mirovine, odnosno oko 1300 eura na mjesec. Hrvatske starosne mirovine bile su 3,2 puta niže – 5000 eura godišnje ili 416 eura na mjesec! Godišnji rashodi po korisniku starosne mirovine kretali su se od visokih 31.835 eura u Luksemburgu do skromnih 3611 eura u Bugarskoj. Slovenske starosne mirovine iznosile su oko 8000 eura godišnje, austrijske 24.000 eura, španjolske i njemačke oko 17.000...

Posljednje tri godine hrvatske su mirovine povećane za trećinu pa bi ove godine korisnik starosne mirovine u prosjeku mogao dobiti oko 6500 eura godišnje ili 555 eura mjesečno, ne računajući jednokratne dodatke koje je isplaćivala Plenkovićeva Vlada. U prosincu će se prvi put isplatiti i trajni dodatak, za što bi, ovisno o visini dodatka po godini staža koju će propisati Vlada, rebalansom trebalo osigurati najmanje 300 milijuna eura. Godišnji izdaci za mirovine ove će godine premašiti brojku od devet milijardi eura, no bez obzira na to, Eurostatova analiza mirovinskih troškova u EU pokazuje da se Hrvatska nalazi u skupini zemalja koje za mirovine izdvajaju manje od 10 posto svog godišnjeg BDP-a. Za 2022. godinu to je bilo 8,9 posto, dok su prosječni mirovinski izdaci na razini Europske unije bili 12,2 posto BDP-a, a u Italiji čak 15 posto.

Oporezivanje mirovina kao i visina trajnog dodatka bit će teme razgovora i na sjednici nacionalnog vijeća za starije, zakazanoj za kraj rujna. Nije nemoguće da oporbene umirovljeničke udruge u sljedećih mjesec dana posegnu i za javnim prosvjedima kao oblikom pritiska, piše Večernji.