Tragovi virusa pronađeni u mlijeku u trgovinama, stručnjaci upozoravaju: ‘Pripremite se! Moguće je širenje među ljudima‘

Virus ptičje gripe H5N1 mjesecima se neopaženo širio među mliječnim kravama na farmama diljem SAD-a, objavio je časopis Nature pozivajući se na preliminarnu genomsku analizu američkog Ministarstva poljoprivrede (USDA), prenosi Jutarnji list.

Do pojave ptičje gripe među mliječnim govedima došlo je kada je virus H5N1 prešao sa zaražene ptice na kravu, vjerojatno krajem prosinca prošle ili početkom ove godine. Kako su prvi slučajevi ptičje gripe kod goveda u SAD- a prijavljeni su 25. ožujka, to znači da se virus dugo neotkriven širio među govedima diljem SAD-a, a možda i u susjednim zemljama.

U posljednjih mjesec dana USDA je detektirala virus H5N1 kod 34 stada mliječnih goveda u devet saveznih država te kod šest mačaka na farmama u tri od tih država. Prošli tjedan američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) izvijestila je da su u mlijeku koje se prodaje u trgovinama nađeni tragovi virusa H5N1. Iako je otkriće virusnih čestica u mlijeku koje se komercijalno prodaje zabrinjavajuće, FDA tvrdi da je ono sigurno za konzumaciju jer proces pasterizacije ubija virus ptičje gripe. Ipak, zdravstveni dužnosnici su oprezni i aktivno se pripremaju za mogućnost da se virus počne širiti među ljudima. Dosad su zabilježena dva slučaja zaraze ptičjom gripom kod osoba koje su na farmama bile u kontaktu sa zaraženim govedima.

- Rizik od ptičje gripe ostaje nizak u ovom trenutku, ali nastavljamo biti u snažnom stavu pripravnosti kako novi podaci postaju dostupni - rekla je za New Scientist Vivien Dugan iz američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

Ptičja gripa je zarazna bolest koja uglavnom pogađa perad i ptice, ali se njome mogu zaraziti i sisavci te ljudi. Prvi put je opisana 1878. godine kod peradi u sjevernoj Italiji dok su prvi slučajevi kod ljudi zabilježeni 1997. godine u Hong Kongu. Tada je oboljelo 18, a preminulo šest ljudi. Svi oboljeli zarazili su se u kontaktu s bolesnom peradi. Virus ptičje gripe ima više podtipova, ali najviše zabrinutosti izazva H5N1. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), od 2003. godine zabilježeno je 889 slučajeva ptičje gripe kod ljudi od kojih je 463 završilo smrtnim ishodom.

Simptomi bolesti uključuju visoku temperaturu, bolove u mišićima, glavobolju i kašalj, otežano disanje, proljev i povraćanje. Najugroženije su osobe koje dolaze u bliski kontakt sa zaraženim životinjama. Trenutačno nema dokaza da virus ptičje gripe može prijeći s čovjeka na čovjeka pa se čini se da se H5N1 još nije prilagodio za učinkovito širenje među ljudima.

Tulio de Oliveira, bioinformatičar sa Sveučilišta Stellenbosch u Južnoj Africi koji je u studenom 2021. godine, otkrio soj omikron koronavirusa, smatra da epidemija ptičje gripe kod goveda neće omogućiti virusu H5N1 da stekne sposobnost širenja među ljudima.

- Dobra je vijest da je do sada bio samo jedan skok virusa H5N1 koji možemo uočiti. Ali loša vijest je da se virus na mnoge načine širi vjerojatno već nekoliko mjeseci - kaže Michael Worobey, evolucijski biolog sa Sveučilišta Arizona u Tucsonu, koji je analizirao genome virusa ptičje gripe kod zaraženih goveda u SAD-u, piše Jutarnji.