Foto: PIXSELL

Obavljanje liječničkog pregleda u Hrvatskoj nije samo formalnost, već ključan korak u procjeni može li osoba sigurno obavljati određeni posao, upravljati vozilom ili rukovati oružjem, a da pritom ne ugrožava sebe i druge. Svrha ovih pregleda je pravovremeno prepoznati zdravstvena stanja koja bi mogla predstavljati rizik. Zbog toga je zakonodavac propisao obvezu za čitav niz profesija i aktivnosti, definirajući jasna pravila o tome tko, kada i koliko često mora pristupiti provjeri svojih psihofizičkih sposobnosti, a sve se provodi u specijaliziranim ustanovama medicine rada.

Jedna od najširih i najraznolikijih kategorija obveznika svakako su radnici na poslovima s posebnim uvjetima rada. Riječ je o radnim mjestima koja zbog svoje prirode nose povećani rizik od ozljeda, profesionalnih bolesti ili velike materijalne štete. Poslodavac je po Zakonu o zaštiti na radu dužan uputiti radnika na prethodni pregled prije zapošljavanja, ali i na redovite periodične preglede čija učestalost ovisi o samom poslu. Popis takvih poslova je iznimno dugačak i obuhvaća, između ostalog, rukovanje teškim samohodnim strojevima poput bagera, dizalica i kombajna, rad na visini većoj od tri metra, poslove vatrogasaca, kao i čuvanje ljudi i imovine vatrenim oružjem. Na pregled moraju i oni koji su izloženi fizikalnim ili kemijskim štetnostima poput prekomjerne buke, vibracija, ionizirajućeg zračenja ili opasnih para i prašina.

Gotovo da nema odrasle osobe koja se barem jednom u životu nije susrela s liječničkim pregledom za vozačku dozvolu. Svi kandidati prije upisa u autoškolu moraju dobiti uvjerenje o tjelesnoj i duševnoj sposobnosti za upravljanje vozilom. Međutim, obveza se ne zaustavlja tu. Dok vozači amaterskih kategorija pregled ponavljaju samo ako za to postoje zdravstveni razlozi ili ograničenja, profesionalni vozači kamiona, autobusa i radnih strojeva (kategorije C, D i H) na provjeru moraju svakih pet godina. Njihovi su pregledi znatno opsežniji i uključuju psihološku procjenu, detaljan pregled vida, EKG i laboratorijske analize. Na izvanredni nadzorni pregled mogu biti upućeni vozači za koje se sumnja da zbog promjene zdravstvenog stanja više nisu sposobni sigurno voziti, ali i oni koji su uhvaćeni u vožnji pod utjecajem alkohola ili droga.

Posebno strogi kriteriji vrijede za osobe koje žele nabaviti i posjedovati oružje. Bilo da se radi o lovcima, sportskim strijelcima ili osobama koje traže dozvolu radi osobne sigurnosti, svi moraju proći zahtjevan zdravstveni pregled. Da bi uopće podnijela zahtjev, osoba mora imati navršenu 21 godinu života i ne smije biti pravomoćno osuđena za kaznena djela koja sadrže elemente nasilja. Tek nakon podnošenja zahtjeva u policijskoj postaji, kandidat se upućuje na pregled kojim se utvrđuje njegova psihofizička sposobnost. Pregled uključuje psihologijsko testiranje, provjeru vida i sluha te specijalističke preglede kako bi se isključila stanja koja bi mogla utjecati na sigurno rukovanje oružjem.

Odnedavno, obveza redovitih pregleda postala je znatno šira i u svijetu sporta. Novi pravilnik propisuje obavezne provjere za sve aktivne sportaše, uključujući parasportaše, gluhe sportaše, pa čak i učenike na školskim natjecanjima. Opseg i učestalost pregleda ovise o intenzitetu napora u pojedinom sportu. Tako će sportaši u sportovima nižeg intenziteta, poput šaha, kuglanja ili streljaštva, na pregled ići svake dvije godine, dok će oni u sportovima višeg intenziteta, kao što su biciklizam, borilački sportovi ili sportsko penjanje, to morati činiti jednom godišnje.

Liječnički pregled nezaobilazna je postaja i za brojne mlade. Učenici ga moraju obaviti prije upisa u srednje strukovne škole, a studenti prije upisa na fakultete poput Kineziološkog. Cilj je utvrditi postoje li zdravstvene prepreke za obavljanje poslova za koje se obrazuju. Konačno, na obvezne zdravstvene preglede pozivaju se i vojni novaci kako bi se utvrdila njihova sposobnost za služenje vojnog roka, pri čemu loš vid ili neke kronične bolesti mogu biti razlog za nesposobnost.

Kada je riječ o troškovima, situacija se razlikuje. Primjerice, prethodne preglede radnika na poslovima s posebnim uvjetima rada snosi poslodavac, koji potom može tražiti povrat sredstava od HZZO-a ako je radnika doista i zaposlio. S druge strane, troškovi redovitih periodičnih pregleda idu izravno na teret obveznog zdravstvenog osiguranja. I dok se u javnosti vode rasprave o uvođenju obveznih sistematskih pregleda za sve punoljetne građane kao mjere prevencije, postojeće obveze ostaju ključan mehanizam za očuvanje sigurnosti u najosjetljivijim segmentima društva, piše Poslovni.hr.