Zagreb će dobiti svoje toplice?! Vijest je to koja je začudila javnost koja nije znala da metropola ima termalne izvore (od 50 do 80 stupnjeva) na dubini od oko 800 metara, do kojih bi u predjelu Laništa (nasuprot nove rukometne dvorane) bušenjem došli vrhunski stručnjaci INA-e.

Dakako, da je u Zagrebu sve sjajno na socijalnom ili infrastrukturnom planu, primjerice, nitko ne bi rekao ni ´a´ protiv zamisli da se grad obogati sportsko-rekreativnim centrom ´topličkog´ tipa. No, ne samo da su krenule kritike dijela građana zgranutih idejom o ulaganju u ´luksuz´ dok je grad prepun klizišta i neispravnih vodovodnih cijevi, već su krenule i kritike sa zagorske strane Medvednice. Dio Zagoraca smatra da ih Bandić dovodi u nezavidan položaj jer se na samo pola sata od Zagreba nalaze brojne zagorske toplice, koje značajna sredstva ubiru baš od Zagrepčana.

Trendovi i konkurentnost

Takva razmišljanja nisu utemeljena, smatra predsjednik HNS-a Radimir Čačić, kojeg smo upitali za mišljenje misleći da će ´po logici stvari´ biti protiv Bandićeve ideje. No, prevarili smo se.

– Tu treba razumjeti nekoliko stvari: tko god u poslovnom svijetu razumije što su to investicije zna da su dugoročno najisplativija ulaganja u rekreaciju i zdravlje, odnosno održavanje kondicije, i to prvenstveno vezana uz termalne vode. Drugo: populacija stari, ima sve više slobodnog vremena i plaćenih godišnjih odmora. Treće, ljudi su naprosto svjesniji važnosti brige za svoje zdravlje. To su trendovi. U tranzicijskim zemljama, Mađarskoj, Češkoj, Poljskoj, prve privatizacije u koje su se uključili stranci, bile su u termalnim vodama. Dakle, područja koja se definiraju i brendiraju kao termalna, nose sa sobom sinergiju, odnosno svima koji ulažu nose plus. Uopće ne postoji problem konkurencije i zasićenja tržišta, odnosno konkurentnost višestruko nadmašuje sinergija. Samo slabi i neuspješni se boje konkurencije – rekao je Čačić, donijevši par zanimljivih zaključaka.

Ključno pitanje: način realizacije

- Toplice u Zagrebu ´da´ jer je tamo ionako bila šikara i tamo postoje već ispitane termalne vode. Ne vidim, dakle, uopće problem u tome što bi Zagreb dobio svoje toplice i ne mislim da bi to ikoga ugrozilo. Problem vidim u drugoj jednoj stvari: kako će se to realizirati. Mislim da bi dobar bio koncept ovaj: Grad daje zemljište, država ima koncesiju na toplu vodu (sada na još neko vrijeme je ima INA), a ulagač je privatni partner. Dakle, kad bi na to išli novci Grada i države, građani bi imali razloga za ljutnju jer to jest razvojna tema, ali ne prioritetna, ali kada bi novac dao privatni partner, koristi bi imali svi. Država bi dakako morala osigurati kvalitetan udio, od primjerice 25 ili 27 posto – zaključio je Čačić, dodavši da kad bi se raspravljalo o tome tko bi vodio taj projekt, to nikako ne bi trebala biti INA.

– INA je prvorazredna tvrtka i Dragičević je odličan stručnjak, no nadam se da im ne pada na pamet vođenje turističke djelatnosti – rekao je na koncu Čačić.

Županica krapinsko-zagorska Sonja Borovčak ima slično mišljenje.

– Nama uopće ne bi trebale smetati zagrebačke terme. Ljudi su naviknuti na zagorske toplice, puno Zagrepčana ima tu vikendice. Zagrepčani previše vole Zagorje – rekla je županica, koja pokraj projekta koji će zaživjeti u Stubičkim Toplicama, uopće ne dvoji da će Zagorje zadržati primat u topličkoj ponudi.

– Uz sve to, ne vjerujem da će Zagreb uspjeti brzo izgraditi svoje terme, dok ih mi imamo napretek, a i izgradit ćemo najbolji turističko-zdravstveno-rekreativni kompleks u Stubakima.