Bijela roda je simbol očuvanih prirodnih staništa te tradicionalnih krajolika, a njihova prisutnost u našoj blizini potvrda da živimo u zdravom okolišu. Stoga se stanje bijelih roda pažljivo prati, ne samo u Hrvatskoj već u cijeloj Europi. Još 2000. godine pokrenut je projekt praćenja roda satelitskom telemetrijom pod nazivom ”SOS Stork” s ciljem utvrđivanja i smanjenja prijetnji sigurnosti roda.

Najveći neprijatelj roda, pa makar i indirektno, je čovjek. Upravo on presušuje močvare i bare pa tako nestaju, za rode, slasne žabe i sitne močvarne životinje. Opet je čovjek taj koji postavlja dalekovode, vjetrenjače pa čak su i otvoreni vodotornjevi smrtna klopka za rode. Kako da ta ptica uopće shvati da ta voda na toj visini nije tek plitka bara sa ponekom slasticom, nego spremnik s desetak metara dubokom vodom.

Opasnosti prijete i kad se rode upute na svoju selidbu u toplije krajeve, na tzv. istočnoj ruti, koja vodi preko Izraela, Palestine i Jordana, jer se upravo na njoj rode često sudaraju sa zrakoplovima i česta su meta krivolovaca. Druga ruta vodi na zapad, preko Španjolske u Zapadnu Afriku, gdje se rode raduju tamošnjim plantažama riže, ali i deponijama otpada, no čovjek svašta baca pa to rodi može prilično teško pasti na želudac. Svakako najteži dio puta je preko Sahare. Pustinja se sve više širi i teže je naći nešto hrane. Još jedna opasnost su kemikalije, osobito u Africi, gdje gotovo ne postoji kontrola što se baca po poljima.

Iako je populacija roda u Hrvatskoj još stabilna, potrebno je osvijestiti vrijednost bijele rode kako bismo izbjegli negativna iskustva zapadno europskih zemalja gdje je u prošlosti zbog neodrživog razvoja značajno pao broj ovih prepoznatljivih ptica.

Osmu godinu za redom provedeno je prebrojavanje bijelih roda na području Krapinsko-zagorske županije sastavljeno od aktivnosti koje su uključivale prebrojavanje postojećih gnijezda bijelih roda, prebrojavanje mladih u gnijezdima te mjerenje uspješnosti gnježđenja.

Ove godine u Krapinsko-zagorskoj županiji utvrđeno je uspješno gniježđenje na tri lokacije u Svetu Križu Začretju, Poznanovcu i Zlataru. Ukupno je zabilježeno 6 mladih roda. Par u Zlatar Bistrici ove godine nije imao potomstvo, a po prvi puta je zabilježeno gniježđenje roda u Desiniću.