Foto: Ilustracija/Pixsell

Trajni dodatak na mirovinu umirovljenicima će se isplaćivati svake godine, počevši od ove. Iznos će se računati prema godinama staža, a zasad se spominje iznos od pet eura. Ipak, Vlada će o vrijednosti godine staža za dodatak na mirovinu odluku donositi svake godine.

Svi umirovljenici dobit će godišnji dodatak na mirovinu, a prva isplata bit će ove godine. Predviđeno je to izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju koje bi trebale zaživjeti u srpnju, piše Mirovina.hr.

Visina dodatka na mirovinu ovisit će o mirovinskom stažu. To znači da će oni koji su u mirovinu otišli s više godina staža dobiti i veći dodatak. O vrijednosti dodatka po godini staža odlučivat će Vlada, a taj bi se iznos trebao svake godine povećavati. Ako će dodatak na mirovinu iznositi pet eura po godini staža, umirovljenici s primjerice 30 godina staža dobit će 150 eura, a oni s 45 godina staža 225 eura. Međutim, Vlada je izostavila činjenicu da iznos mirovine nije rezultat samo godina staža, nego i plaća, odnosno uplaćenih doprinosa.

Trajni dodatak na mirovinu trebao bi na neki način zamijeniti dosadašnje Vladine pakete pomoći umirovljenicima. Iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava nisu potvrdili da će jednokratne novčane pomoći biti obustavljene. Rekli su tek da će Vlada donositi te procjene ovisno o gospodarskoj situaciji. Ipak, dodatak na mirovinu bio bi dio mirovine i ne bi ovisio o cenzusu, kao dosadašnje pomoći.

Osim dodatka na mirovinu, umirovljenike ove godine čekaju i još neka povećanja. Invalidske mirovine, kao i one prevedene u starosnu, bit će povećane za deset posto. Rast će za tri posto i najniže mirovine, o čemu smo pisali ovdje. Umirovljenike čekaju i dva usklađivanja, a ono za siječanj od 3,03 posto bit će isplaćeno u travnju. Srpanjsko usklađivanje trebalo bi već obuhvatiti i povoljniju formulu izračuna u omjeru 85:15 prema rastu cijena i plaća.

Mirovinski analitičar Željko Šemper kaže da se o trinaestoj mirovini priča već godinama. Ovu praksu poznaju već dulje vremena brojne europske zemlje koje isplaćuju svojim umirovljenicima 13. pa čak i 14. mirovinu. Među njima su Španjolska, Austrija i Portugal. Hrvatski model kojim se predlaže vrijednost od pet eura po godinama staža Šemper naziva – mrvicama.

“Kad se u izračun dodatka kao osnovica uzimaju samo godine staža, zaboravlja se da je mirovina rezultat godina staža i plaća, odnosno uplaćenih doprinosa i da ona treba biti osnovica. Na ovaj način Vlada želi stimulirati što duži ostanak na radnom mjestu, ali to može biti motiv samo za buduće umirovljenike. Koliko bi iznosio taj dodatak”, pita Šemper, nudeći odmah i odgovor.

Prosječan staž u Hrvatskoj je 31 godina, što pomnoženo s pet eura daje 155 eura. To je tek 28 posto od prosječne mirovine svih umirovljenika. Šemper predlaže da se minimalni dodatak računa po formuli za najnižu mirovinu čija je vrijednost 13,57 eura.

“Prosječan staž od 31 godine puta 13,57 eura donio bi prosječan dodatak od 421 eura, što je dvije trećine prave 13. mirovine. A imam i novi model koji je kombinacija vrijednosti od 5 eura po godini staža plus postotak osobne mirovine, čime bi niže mirovine dobile veći postotak dodatka u odnosu na mirovinu”, zaključuje Šemper.