Vojno-redarstvena akcija "Bljesak", kojom je nakon gotovo četverogodišnje okupacije oslobođena zapadna Slavonija, počela je prije 19. godina na prvi dan svibnja napadom Hrvatske vojske i specijalne policije na južni i središnji dio zapadnoslavonskog okupiranog teritorija iz smjera Novske i Nove Gradiške.

Cilj akcije bio je ulazak u Okučane, središte neprijateljske pobune i terorističkih napada na zapadnoslavonskom području. U toj akciji koja je trajala od 1. do 3. svibnja 1995., na glavnim pravcima napada bile su 81. gardijska bojna, 5. gardijska brigada, te dijelovi 1. i 3. gardijske brigade. U potpori su bile pričuvne i domobranske postrojbe potpomognute protuoklopnim topničko-raketnim postrojbama, Hrvatskim ratnim zrakoplovstvom i postrojbama specijalne policije.

Prvi put u Domovinskom ratu korišteni su i masovniji udari hrvatskog zrakoplovstva, a tenkovi dopremljeni željeznicom ulazili su izravno u borbu čime je postignuto dodatno taktičko iznenađenje neprijatelja.

Hrvatske snage s oko 7200 vojnika i policajaca su u manje od trideset dva sata oslobodile 500 četvornih kilometara dotad okupiranog zapadnoslavonskog teritorija te je uspostavljen nadzor nad autocestom Zagreb-Lipovac i željezničkom prugom prema istočnoj Slavoniji. Nakon gotovo četiri godine okupacije oslobođeni su Okučani.

U akciji oslobađanja zapadne Slavonije poginula su 42 pripadnika Hrvatske vojske i policije, a 162 su ranjena. Tijekom akcije Srbi su srušili zrakoplov Rudolfa Perešina, pilota HRZ-a koji je u vrijeme najjačih napada na Hrvatsku 1991. zrakoplovom MIG-21 prebjegao u Austriju.

Vojno redarstvena operacija “Bljesak“ prethodila je operaciji “Oluja“ koja je slijedila nakon tri mjeseca, čime je Hrvatska pokazala odlučnost da uspostavi državno-pravni poredak na cijelom svom području.

Zbog vojnog poraza u akciji "Bljesak" pobunjeni Srbi su 2. svibnja 1995. godine napali središte Zagreba raketnim sustavom "Orkan" s kasetnim punjenjem s tzv. "zvončićima" kako bi se osvetili za vojni poraz dan prije u operaciji "Bljesak" u zapadnoj Slavoniji, pri čemu je u samome gradskom središtu poginulo šestero ljudi.

To je pred televizijskim kamerama otvoreno priznao njihov tadašnji vođa Milan Martić a u tom napadu, koji je ponovljen i sutradan, poginulo je šestero ljudi, 39 je teško, a 136 lakše ranjeno.

Zbog zapovijedi da se napadne Zagreb, Međunarodni sud u Haagu pravomoćno je zbog ratnog zločina osudio Milana Martića na 35 godina zatvora.