Iako ne u takvim količinama, suša je pogodila i Krapinsko-zagorsku županiju, pa naši poljoprivrednici bilježe štete na kukuruzu, povrtnim kulturama od čega najviše na grahu, te na otavi koja zbog manjka padalina nije uopće narasla.

Kako sada stvari stoje, naša županija ne razmišlja o proglašenju elementarne nepogode, ali prati stanje na terenu i ta mogućnost nije isključena. Kod nas situacija nije toliko alarmantna kao što je na području Slavonije gdje je više od 50 uroda 'izgorjelo', posebno nasadi kukuruza koji su na suncu već dozrjeli, ali nije bilo dosta vlage, pa se kukuruz nije dosta popunio.

Dakle, središnja Hrvatska i Istra bilježe najveće štete od suše, dok se Istra bori i s nestašicom vode. Inače, cijena kukuruza na svjetskim burzama trenutačno se kreće oko 1,60 kuna za kilogram, a cijena će i dalje rasti jer zbog suše u velikom dijelu u Europi, kao i u Hrvatskoj, kukuruza neće biti dovoljno ili će pak biti loše kvalitete.

Grah nije ni cvao

Kažu naši poljoprivrednici da grah u pojedinim mjestima nije ni počeo cvasti, samo se posušio, od previsokih temperatura. Urod kukuruza ove godine biti će manji.

Svinjogojac Stjepan Peček iz Zaboka rekao je kako će urod kukuruza biti manji za 30 do 40 posto.

-Situacija nije dobra. Klip je puno manji. Nije se kompletno formiral, mada na izgled ne izgleda loše, ali na klipu se itekako vidi. Zrno je puno sitnije. Zemlja se ispucala, tako da morate paziti kamo stajete po njivi – ispričao nam je Peček. Kaže Peček da će možda stoga kukuruz i prije brati. Podbacile su žitne kulture.

-Dobio sam rekordnu količinu pšenice, dok je ječam podbacio. Urod je bio jednu trećinu od onoga što sam posadio – naglašava Peček. Loša situacija je i s povrtnim kulturama. Svjedoči tome Miroslav Ferek, predsjednik Gospodarsko interesnog udruženje proizvođača i prerađivača povrća i uzgajivača cvijeća Krapinsko-zagorske županije koji kaže kako je suša uništila gotovo 60 posto uroda. 

Presušuju i bunari

-Stradalo je dosta povrća, posebice grah, paprika, te paradajz. Navodnjavamo povrće iz bunara, no i oni su presušili tako da je situacija katastrofalna. Nadali smo se kiši, no od nje ni traga, tako da žali Bože kaj smo delali. Trebao bi posaditi 2.000 sadnica salate, ali ne znam da li da sadim ili ne, jer neće ništa izrasti - ističe Ferek koji dodaje kako ne zna da li se isplati žaliti, te se pita kome uopće?! Ipak, o šteti od suše Udruga će obavijestit će Krapinsko-zagorsku županiju.

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina sudjelujući na 10. vozočašću konjskih zaprega i jahača u naše Nacionalno Svetište Majke Božje Bistričke izjavio je da je gledao polja dok se vozio u Zagorje, te da situacija sa sušom u našoj županiji nije toliko loša kao u drugim dijelovima Hrvatske.

Osigurano tek 4 posto poljoprivrednih površina

-No ne možemo samo gledati u nebo, već treba sustavno odraditi sve što je potrebno. Treba nam drugačiji sustav osiguranja koji bismo trebali izraditi na temelju dobrih iskustava drugih zemalja. U Hrvatskoj je pod osiguranjem samo 4 posto poljoprivrednih površina, dok  je u Austriji 70 do 80 posto, u Mađarskoj preko 50 posto, a u Sloveniji je osigurano 20 posto poljoprivrednih površina – rekao je Jakovina.

Ono što je Jakovina obećao je da će u dogovoru s osiguravateljima naći dobar model za sve elementarne nepogode. Prvi radni sastanak s osiguravateljima bit će održan u roku od 15 dana. Ministar je već ranije rekao kako novaca za isplatu štete od suše nema, ali da će se pokušati stradalim seljacima  pomoći na drugačiji način.

Govorilo se o smanjenju PDV-a na hranu, što baš i nije 'sjelo' na plodno tlo. Ministar financija Slavko Linić izračunao je da bi smanjenje PDV-a na hranu osiromašilo državu za 3 milijarde kuna. Tako da će se probati naći neki drugi model, kao što je brža isplata poticaja ili lakše dobivanje državnog zemljišta. 

Bilo, kako bilo, najesen stiže novo poskupljenje cijena, a od 1. siječnja kruh i mlijeko poskupljuju za 5 posto, jer se ukida nulta stopa. Dakle, nimalo blistava jesen, suša i dalje traje, a prema prognoza padalina neće biti.