Foto: Screenshoot RTL

Val poskupljenja prijeti Hrvatskoj zbog rata na Bliskom istoku, a premijer Andrej Plenković najavio je kako će Vlada intervenirati novim energetskim mjerama početkom idućeg tjedna kako bi ublažila rast cijena energenata. Plenković je istaknuo da se nalazimo pred najvećom energetskom krizom koju ova generacija pamti te da će Vlada pratiti cijene naftnih derivata, plina i, posljedično, struje.

O nadolazećem cjenovnom šoku za RTL Danas je govorila Zvjezdana Blažić, konzultantica za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

"Čini se da više nije pitanje hoće li, već koliko će poskupjeti hrana", rekla je Blažić za RTL Danas, komentirajući premijerovu izjavu o ulasku u najveću ekonomsku krizu.

Ova kriza, naglašava Blažić, primarno je energetska, a ne prehrambena, što je ključna razlika u odnosu na krizu iz 2022. godine nakon napada na Ukrajinu, kada je inflacija hrane bila izuzetno visoka. "Ovdje imamo situaciju da se kriza – s obzirom na cijene energenata koje se prelijevaju na cijene gnojiva, a sada polako i na cijene poljoprivrednih sirovina – pojavljuje i pojavljivat će se u narednom razdoblju u cijelom lancu proizvodnje prehrambenih proizvoda", objasnila je.

Što će prvo poskupjeti?

Na burzama već sada vidimo špekulacije s cijenama žitarica. Pšenica je poskupjela između 10 i 15 posto, kukuruz za 8 do 9 posto, a soja za 5 posto u samo dva dana. "To su proizvodi na kojima se već vide prvi znakovi da dolazi do poskupljenja", istaknula je Blažić. Uz navedene sirovine, pekarska industrija, koja je energetski vrlo zahtjevna, također će osjetiti udar.

Koliko bi mogao poskupjeti kruh i kada?

Sva predviđanja Europske središnje banke (ESB) i Hrvatske narodne banke (HNB) ukazuju na rast inflacije u odnosu na ranije projekcije. HNB spominje inflaciju od 7 posto u najgorem scenariju s najvišim cijenama energije. Na sadašnjoj razini cijena nafte i plina, predviđanja inflacije kreću se oko 4,4 do 4,6 posto. "Svjedoci smo toga da je u okviru opće stope inflacije stopa inflacije hrane obično nešto viša jer je proizvodnja energetski zahtjevna", naglasila je Blažić.

Voće, povrće i riba

Iako se možda čine manje pogođenima, i ove namirnice će osjetiti poskupljenja. "Svi oni će u nekom dijelu svoje proizvodnje imati inpute, odnosno troškove koji se odnose na gnojivo i gorivo", rekla je Blažić za RTL Danas. Troškovi energije u cijenu hrane ulaze više puta, primjerice kroz transport. Ipak, budući da troškovi prije dva do tri tjedna nisu bili tako visoki, a zalihe sirovina i gotovih proizvoda još postoje, inflacija hrane ne bi trebala nastupiti odmah. Predviđa se da će se to dogoditi negdje u trećem tromjesečju.

Postoji li nešto što sigurno neće poskupjeti?

"Kod proizvodnje hrane gotovo da ne postoji segment u koji nije uključen energetski trošak, pa i transport", upozorava Blažić. Cijene mesa ovise o stočnoj hrani, a distribucija vode zahtijeva energiju. U slučaju daljnjeg rasta cijena energenata i eskalacije krize praćene špekulacijama na burzama, može doći do poskupljenja svih namirnica. "Mnogi špekulanti će i ovdje sigurno 'mutiti vode', kao što je to bilo i u doba korone", zaključila je Blažić, dodavši kako smanjenje "short" pozicija investitora na pšenici i kukuruzu na burzama ukazuje na očekivani rast cijena.

Prijeti li nam recesija?

"Nema niti jedne institucije, od Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke do Europske središnje banke, koja ne predviđa i mogućnost da se sve to skupa smiri ako ne dođe do daljnje eskalacije rata na Bliskom istoku. To je glavna pretpostavka", istaknula je Blažić.

Hoćemo li voziti "par-nepar"?

Na pitanje o mogućem uvođenju mjera poput vožnje "par-nepar", Blažić je odgovorila: "Pa, ne znam. Situacija ne izgleda blistavo kada vidimo da zemlje u okruženju, poput Španjolske ili Slovenije, već uvode nekakve mjere i ograničenja. Nismo mi otok."