Trenutačno pogoršanje vremena, koje su prognostičari ocijenili opasnim i izdali upozorenje javnosti, pripada klimatskim anomalijama koje će se sve češće ponavljati, smatraju stručnjaci.

Karakteriziraju ga lokalni pljuskovi, grmljavina, ponegdje i jače nevrijeme, koje je već zahvatilo Istru i premiješta se sredinom dana i poslijepodne na središnje i sjeverozapadne krajeve, a navečer i u noći zahvatit će Slavoniju.

Ono će uvjetovati niže temperature od prosjeka do srijede, nakon čega možemo očekivati postupno smirivanje vremena i rast temepratura, ali ne posve stabilno vrijeme, rekla je prognostičarka DHMZ-a Nataša Strelec-Mahović.

"I ja sam se jutros zapitao koje je godišnje doba, a očekuju nas sve čudnije promjene", rekao je klimatolog s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu Branko Grisogono.

Kolovoz se očekuje topliji od prosjeka, ali to ne znači da možemo reći da će biti lijepo i sunčano, dodala je Nataša Strelec-Mahović i podsjetila na lipanj, koji je također bio topliji od prosjeka, ali je imao vruć početak i snažne kišne epizode.

Imat ćemo sve čudnija zbivanja s klimom jer smo definitivno ušli u zatopljenje, a u toplijem okolišu moguće je očekivati dinamičnije procese i veće razlike nego u hladijemu, gdje su svi procesi usporeni, objasnio je Branko Grisogono.

Nema nikave dvojbe da je riječ o zatopljenju i za tako nagle i brze promjene nemamo primjera u zadnjih pedeset tisuća godina. Ti su procesi prije bili prirodni i umjereniji, a sada prvi put imamo situaciju da porast uljičnog diokisa u atmosferi ide ispred temperature, što je znak da se ne radi samo o prirodnim promjenama, rekao je Grisogono.

On je kritizirao medije koji daju prostor nekompetentnim tumačenjima da je riječ o posljedicama sasvim prirodnih pojava. Ti 'akademicima opće prakse' nemaju znanstvene radove niti su upućeni u ta zbivanja, istaknuo je.

Jedini kompetentan je DHMZ, koji ima 18 doktora znanosti i već dugo šalje jasne signale da se s klimom zbivaju čudne stvari, ocijenio je Grisogiono i izrazio nezadovoljstvo reakcijama mjerodavnih uprava.

Hrvatska očito zaostaje u mjerama adaptacije na klimatske promjene jer nije moguće primijetiti nikakve ativnosti na tom području, rekao je.

Čovjek iskonski ima potrebu promatrati prirodu i jako smo osjetljivi na pljuskove, poplave, suše, itd., rekao je Grisogono i dodao da su znanstvenici njegove struke vrlo skeptični u zaključcima jer nastaju na temelju "jako dugog statističkog niza".

O znakovima klimatskim promjenama također mogu dosta reći one struke koje neposredno promatraju prirodu, kao što su agronomi i šumari, zaključio je Grisogono.