Foto: Ilustracija Pixesll (Fotografija je ilustrativnog karaktera i ne odnosi se na ni jedan kažnjeni ugostiteljski objekt u Zagorju)

U posljednje se vrijeme provodi pojačana inspekcija po ugostiteljskim objektima zbog zabrane pušenja. Naime, prema postojećem Zakonu koji je na snazi već godinama, ne smije se pušiti u zatvorenim javnim prostorima, osim ako postoje prostori koji su fizički odvojeni od ostatka objekta. Od početka godine je izvršeno gotovo 400 nadzora i utvrđeno više od 180 nepravilnosti.

Sanitarna inspekcija Državnog inspektorata inspekcijske nadzore provodi prema godišnjem planu rada.  Primarni cilj sanitarne inspekcije je na zaštiti javnozdravstvenog interesa i zaštitu zdravlja te s obzirom na analize procjene rizika nužni su bili pojačani nadzori obveznika, subjekata u poslovanju, kako bi se podigla svijest o pridržavanju provedbi zakonskih obveza.

Nadzor nad promjenom Zakonu o ograničavanja uporabe duhanskih i srodnih proizvoda obavlja se kao dio cjelovitog nadzora ili kao ciljani nadzor nad ugostiteljskim objektima. Slijedom navedenog u tijeku je provedba planiranih pojačanih ciljanih nadzora vezanih za kontrolu pušenja u ugostiteljskim objektima temeljem na snazi Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda („Narodne novine“, broj 45/17 i 114/18) – kažu u Državnom inspektoratu. 
Pravila

Inspekcijski nadzori sanitarne inspekcije usmjereni su na pravne i fizičke osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost. Temeljna odredba Zakona o ograničavanja uporabe duhanskih i srodnih proizvoda vezana za „pušenje“ je članak 25. predmetnog Zakona kojim je propisano da se zabranjuje pušenje duhanskih i srodnih proizvoda, biljnih proizvoda i uporaba elektroničkih cigareta s nikotinskim punjenjem ili bez nikotinskog punjenja i vodenih lula u svim zatvorenim javnim prostorima, te je istim člankom propisana iznimka da je pušenje dozvoljeno u prostorima za pušenje u objektima u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost.

Prostor za pušenje jest potpuno zatvoren prostor, fizički odvojen od drugih zatvorenih prostora, površina mu ne smije biti manja od 10 m², i ne smije zauzimati više od 20 % površine prostora za posluživanje u ugostiteljskim objektima, te mora ispunjavati i druge Zakonom propisane uvijete i u njemu se ne smije usluživati hrana i piće.

Uz navedeno u objektu u kojemu se isključivo poslužuje piće, postoji dodatna iznimka za objekte koji zbog veličine uslužnog prostora ne mogu zadovoljiti propisane uvjete za prostor za pušenje te mogu u skladu s člankom 32. cijeli prostor za posluživanje odrediti pušačkim prostorom, koji mora ispuniti dodatne propisane zahtjeve i  u tom prostoru mora biti istaknuta oznaka o dozvoli pušenja i o tome moraju ishoditi rješenje Ministarstva zdravstva o ispunjavanju uvjeta.

Vlasnik odnosno korisnik prostora dužan je osigurati provedbu zabrane pušenja u prostoru u kojem je pušenje zabranjeno. 

Prekršajni nalozi
Zanimalo nas je kakva je situacija u Krapinsko – zagorskoj županiji vezano uz poštivanje propisanih mjera zabrane pušenja u zatvorenom javnom prostoru.

– Od početka godine na području Krapinsko - zagorske županije obavljen inspekcijski nadzor u 24 ugostiteljska objekta, od kojih se u 6 uslužuje hrana. U 16 (šesnaest) objekta utvrđene su nesukladnosti.   Najčešća nesukladnost je što objekti koji imaju prostor za usluživanje na otvorenom – „terase“ u hladnijim mjesecima isti na različite načine „zatvore“ i time ga prema definiciji predmetnog Zakona pretvore u zatvoreni javni prostor u kojem pušenje nije dozvoljeno, a inspekcija u nadzoru zatekne osobe koje puše – odgovorio nam je Državni inspektorat.

Člankom 40. predmetnog Zakona  za utvrđene prekršaje propisne su novčane kazne u iznosu od 9.290.60 do 19.908,42 eura za pravnu osobu, te od 663,61 do 1.990,84 za fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi i u skladu s propisanim ovlastima sanitarna inspekcija izdaje prekršajne naloge.

- Prekršajni nalog izdaje se pravnoj osobi, odgovornoj osobi u pravnoj osobi ili fizičkoj osobi ako se radi o obrtu. Okrivljenik  je dužan platiti iznos izrečene novčane kazne u roku od osam (8) dana od dana pravomoćnosti  prekršajnog naloga.  Također, sukladno  odredbama prekršajnog zakona, okrivljenik može u ostavljenom roku uplati 2/3 novčane kazne i smatrat će se da je novčana kazna uplaćena u cijelosti. Isto tako stranka ima pravo prigovora na prekršajni nalog, čime isti postaje opružni prijedlog o kojem odlučuje nadležni sud – pojašnjava Državni inspektorat.