Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) bilježi posljednje tri godine porast broja podnijetih zahtjeva za izdavanje odobrenja za nabavu oružja, a stručnjaci, premda se slažu da je Zakon o oružju nedorečen, dvoje oko razloga zašto su Hrvati postali "ludi za oružjem", piše Index.

Prema podacima MUP-a, u vlasništvu građana je 314.783 komada oružja, od čega 18.705 dugog i 85.963 kratkog vatrenog oružja te 34.550 komada oružja kategorije C koje služi za glasne pucnjeve i 6565 bitnih dijelova oružja.

Iznijeti podatak, ističu u MUP-u, obuhvaća i oružje koje pripada policajcima, pripadnicima oružanih snaga i pravosudne policije, zaštitarima, sportskim streljačkim i streličarskim organizacijama te pripadnicima drugih državnih tijela koji su ovlašteni držati i nositi oružje.

Za držanje je u Hrvatskoj registrirano 47.470 komada oružja, za držanje i nošenje 232.415, dok je za 34.898 komada oružja izdana potvrda o prijavi oružja kategorije C, precizira MUP.

U policiji napominju da Zakon o nabavi i posjedovanju oružja omogućuje nabavu oružja i u svrhu sakupljanja, međutim takvo oružje se ne može nositi niti se za njega može nabavljati streljivo. Isti zakon, dodaju u MUP-u, ne propisuje ograničenja u smislu broja komada oružja koje građani mogu nabaviti.

Osobna sigurnost, nakon lova, drugi razlog traženja odobrenja za oružje

Podaci s kojima raspolaže MUP ukazuju da je protekle tri godine narastao broj podnijetih zahtjeva za izdavanje odobrenja za nabavu oružja. Tijekom 2020. podneseno je 18.392 takvih zahtjeva, a iduću godinu njih 20.057. MUP je tijekom 2022. zaprimio 21.226 zahtjeva za nabavu oružja, dok je do 22. veljače ove godine podnijeto 1893 zahtjeva.

MUP precizira da građani najčešće nabavljaju oružje radi lova, dok je osobna sigurnost druga najzastupljenija kategorija. Treća po redu je sportsko streljaštvo, dodaje policija.

Ovlašteni sudski vještak za balistiku, vatreno i hladno oružje te predsjednik Hrvatskog saveza za praktično streljaštvo (IPSC Hrvatska) Dubravko Gvozdanović u razgovoru za Hinu ocjenjuje da povećanje broja podnijetih zahtjeva za nabavu oružja nije u tolikoj mjeri značajno da bi mu se pridonosila veća medijska pažnja. Također napominje da se radi o podnijetim zahtjevima što ne znači da su svi ti zahtjevi i realizirani kupovinom oružja.

"Postoje dva razloga"

Gvozdanović ističe da tek oko šest posto Hrvata posjeduje legalno oružje, što nas, smatra, ne čini naoružanom nacijom u odnosu na ostatak svijeta. Međutim, Hinin sugovornik ističe kako postoje dva razloga da Hrvati posljednjih godina sve više legalno žele nabaviti oružje.

"Razlozi leže u općoj nesigurnosti uzrokovanoj pandemijom covida-19, ali značajno više zbog neizvjesnosti koja je prethodila ruskoj invaziji na Ukrajinu, a koja se u konačnici pretvorila u brutalni rat. Samim time, ljudi se osjećaju nesigurnima i osobno znam mnogo ljudi koji su poželjeli imati oružje radi samoobrane, a da ga prije nisu htjeli posjedovati", kaže Gvozdanović.

Stručnjak ukazuje kako u povećanom interesu za vatrenim oružjem na lokalnoj razini ne treba zanemariti ni uspjehe hrvatskih proizvođača oružja na stranom i domaćem tržištu.