Vlada u Sabor šalje paket poreznih zakona koji bi od iduće godine trebali donijeti veće plaće za za 1,6 mil. građana. Prirez odlazi u povijest, a pitanje je kako će gradovi nadoknaditi gubitak. Hoće li građani osjetiti poreznu reformu? Kako će lokalna vlast nadomjestiti izgubljeno? Hoće li rasti cijene komunalnih usluga? Za koliko se gradova mijenja financijska slika od 1. siječnja 2024.?

Na ta i ostala pitanja odgovorili su u HRT-ovoj emisiji 'U mreži Prvoga', urednice i voditeljice Silvije Bionde Njikoš, Zdravko Zrinušić, državni tajnik, Ministarstvo financija, Damir Bakić, saborski zastupnik i zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini i Dubravka Jurlina Alibegović, Ekonomski institut, Zagreb.

- Što se tiče poreza na dohodak, išli smo na izmjenu Zakona glede konačnog dohotka, a to su imovina, imovinska prava i kapital, te da ne budu veća opterećenja za nesamostalni rad.

Za dohodak koji je sporadičan, zaključili smo da je puno učinkovitije postaviti fiksne kamatne stope, naglasio je Zrinušić.

- Ovim izmjenama smo željeli zahvatiti onaj dio građana koji su ispod poreznih škara, tako da im povećamo dohodak bez obzira koliko će se kretati osobni odbitci, rekao je.

Dodaje kako tehnički to znači da će svi građani koji ostvaruju dohodak imati porast plaće.

Na pitanje o kojim se iznosima radi, Zrinušić je rekao kako to nisu značajni iznosi.

- Na 100 kuna povećanja osnovnog osobnog odbitka, to bi značilo prosječno smanjenje prihoda jedinicama lokalne samouprave od 250 milijuna kuna, rekao je.

Kada se govori o porezu na dohodak i prirezu, taj paket sadrži 3 bitne komponente. Jedna je povećanje osobnog odbitka, a time smanjenje porezne osnovice, druga je podizanje praga više porezne stope i treća je ukidanje prireza, kazao je Bakić, za HRT.