Svjetske cijene hrane ove bi godine mogle značajno porasti. Kako piše Euronews, najveći rast očekuje se kod pšenice, što bi moglo dovesti i do poskupljenja kruha i tjestenine. Britanska ekonomska analitička kuća Oxford Economics procjenjuje da će globalne cijene hrane u 2026. porasti za 11,8 posto, a u 2027. za još 4,8 posto.

Najviše bi trebale poskupjeti žitarice, voće, povrće i mliječni proizvodi. Ekstremne vrućine i suše uništavaju usjeve diljem Europe. Poljoprivrednici se suočavaju i s visokim cijenama energenata i gnojiva, na koje utječu ratovi na Bliskom istoku i u Ukrajini.

Nakon toplinskog vala u Europi, briselsko udruženje trgovaca žitaricama i uljaricama Coceral u srpnju je smanjilo prognozu uroda žitarica u Europskoj uniji i Ujedinjenom Kraljevstvu s 295,5 na 286,6 milijuna tona. Prošle godine urod je iznosio 310 milijuna tona, prenosi Index.

Ratovi podižu cijene goriva i gnojiva

Troškovi poljoprivrednika rastu i zbog poremećaja u opskrbi naftom i drugim sirovinama, izazvanih blokadom Hormuškog tjesnaca zbog rata u Iranu. Cijene dizela na svjetskoj razini u srpnju su bile 36 posto više nego godinu ranije, dijelom zbog blokade Hormuza. Oxford Economics očekuje da će cijene gnojiva ove godine porasti za 22 posto.

Tomas Dvorak, viši ekonomist u Oxford Economicsu, tvrdi da najveći utjecaj na globalne cijene hrane ima "rat između SAD-a i Irana i njegov utjecaj na resurse potrebne za proizvodnju, prvenstveno na dizel, prirodni plin i gnojivo".

Rat u Ukrajini također snažno utječe na tržište hrane. "Rusija i Ukrajina zajedno sudjeluju s nešto manje od 30 posto u svjetskom izvozu pšenice i s više od 10 posto u izvozu kukuruza", ističe Dvorak. Napadi na ruske i ukrajinske luke, terminale i brodove te otežan izvoz preko Crnog i Azovskog mora mogli bi ugroziti 86 milijuna tona godišnjeg izvoznog kapaciteta žitarica. To je gotovo 17 posto ukupnog svjetskog izvoza žitarica.

Pšenica pod najvećim pritiskom

"Najteže će biti pogođeni usjevi - žitarice, voće i povrće - te mliječni proizvodi", poručio je Dvorak te dodao da su te kategorije najizloženije sušama i vrućinama. "To će se odraziti i na cijene prerađevina poput kruha, sira, vina ili ulja", dodao je Dvorak. S druge strane, meso bi trebalo biti manje pogođeno.

Cijena pšenice pod najvećim je pritiskom jer njezina proizvodnja zahtijeva velike količine gnojiva. Oxford Economics očekuje da će u trećem tromjesečju 2026. biti 36 posto viša nego godinu ranije i dosegnuti oko 4,40 eura za približno 20 kilograma. Pšenica je ključni sastojak brojnih proizvoda, među kojima su tjestenina, keksi i pahuljice za doručak.

Poskupljenja bi se najprije mogla vidjeti kod svježe hrane

"Kod svježe hrane, prvenstveno voća i povrća, utjecaj će biti brz i vjerojatno vidljiv u trgovinama za dva do tri mjeseca. Kod prerađene hrane taj proces traje dulje zbog vremena potrebnog za žetvu i obradu. Tu očekujemo vrhunac poskupljenja za šest do devet mjeseci", pojasnio je Dvorak.

To znači da bi cijene svježih namirnica mogle početi snažnije rasti u listopadu i studenom ove godine, dok se najveći rast cijena prerađene hrane očekuje između veljače i svibnja iduće godine.