Ministarstvo unutarnjih poslova početkom iduće godine planira znatno postrožiti kazne za pojedine prometne prekršaje poput nevezanja pojasa, korištenja mobitela u vožnji ili opasnog parkiranja, a kazne za davanje u ruke djetetu mlađem od 14 godina vozila kojim ono u svojoj dobi ne bi smije upravljati plaćat će ne samo roditelji i skrbnici već i drugi odrasli kojima to padne na pamet, poput djedova i baka ili, primjerice, kumova koji osmoškolcima za krizmu sve češće daruju skutere ili električne romobile, piše Večernji list.

Najava oštrijih kazni iščitava se iz MUP-ova plana zakonodavnih aktivnosti za 2026., u kojem se kao povod za izmjene Zakona o sigurnosti na cestama navodi kako je primijećeno da trenutačna visina kazni za pojedine prekršaje ne odvraća počinitelje od njihova činjenja, budući da se bilježi porast broja takvih prekršaja.

Kazne doista nemaju previše smisla ako nemaju odvraćajućeg učinka, a neke od njih su, pogotovo ako ih se plati odmah, kod nas toliko niske da više frustriraju policiju nego prekršitelja. Ne kriju to ni u MUP-u, gdje još uvijek ne žele licitirati visinom budućih kazni, ali neslužbeno potvrđuju za Večernji kako je zaključeno da kazne poput one za korištenje mobitela u vožnji, koja za vozače automobila iznosi 130 eura nisu dovoljno visoke, naročito ako se plate odmah, što prepolovljuje štetu po novčanik prekršitelja.

O kazni za bicikliste koji telefoniraju u vožnji od 30 eura da ne govorimo, naročito kad se uzme u obzir da prekršitelj računa da ga u većini slučajeva policija ipak neće uhvatiti i da će proći nekažnjeno, iz čega izvlači zaključak da mu se ovakvo ponašanje u prometu isplati.

A da se radi o itekako učestalom prekršaju, pokazuju policijske statistike s početka godine po kojima prosječni vozač na mobitelu provede prosječno tri minute tijekom jednog sata vožnje. Mobiteli su istodobno treći najčešći uzrok prometnih nesreća, proteklih godina kumovali su u 13 do 14 posto od ukupnog broja nesreća sa smrtnim posljedicama, piše Večernji list.

Zanimljiva izmjena najavljuje se kad je riječ o nepropisnom parkiranju, i to ne samo u visini kazne već i u samoj definiciji prekršaja. U e-savjetovanju, naime, kao jedan od prekršaja za koji kazne nisu dovoljno odvraćajuće stoji i "prekršaj opasnog parkiranja".

Parkiranje vozila na mjestu na kojem ugrožava sigurnost drugih sudionika u prometu u važećem je zakonu opisano istom odredbom kojom je općenito zabranjeno nepropisno parkiranje pa se i za zaustavljanje na gradskoj prometnici usred špice propisuje ista kazna kao i za svako drugo nepropisno parkiranje, i to u visini od 30 eura, koja se doista teško može smatrati odvraćajućom.

U MUP-u nam zato kažu kako će novi zakon odvojiti i precizirati prekršaj opasnog parkiranja, za koji će onda biti propisane i više novčane kazne, sve kako bi se stalo na kraj onima koji parkiranjem blokiraju promet tako da su drugi sudionici, ako ih žele zaobići, prisiljeni počiniti novi prekršaj, otići primjerice u suprotan smjer i tako dodatno ugroziti sigurnost prometa.

Kad je riječ o nekorištenju sigurnosnog pojasa, za taj je prekršaj kazna trenutačno 130 eura, a ako se plati na licu mjesta, 65 eura. A kako policijske statistike bilježe povećanje broja i ovakvih prekršaja, zaključeno je da kazne ni tu nisu odvraćajuće i mora ih se povećati. Naši sugovornici u MUP-u pritom upozoravaju kako je posebno zabrinjavajući porast slučajeva u kojima zbog nevezivanja pojasa stradavaju djeca.

Prije su, kažu ovi izvori, djeca u prometu stradavala kao pješaci, a u posljednje vrijeme najčešće stradavaju kao putnici, i to ne u javnom prijevozu ili na organiziranim izletima, već zato što ih nepropisno prevoze njihovi najmiliji, roditelji, bake ili djedovi. Umjesto da ih vežu sigurnosnim pojasom u propisanim sjedalicama, djecu počesto voze nevezanu na srednjem sjedalu otraga, gdje onda slobodno skaču i ometaju vozača, čemu će se ovim zakonskim izmjenama posvetiti posebna pozornost, piše Večernji list.

Previše odgovornosti odrasli ne pokazuju ni kad je riječ o maloljetnicima koji upravljaju osobnim prijevoznim sredstvima kojima nemaju pravo upravljati. Na zabrinjavajući porast broja stradale djece na električnim romobilima nedavno je upozorio i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. "Asfalt ne prašta, djeca ispod 14 godina starosti nemaju što tražiti u prometu", poručio je ministar u povodu Nacionalnog dana sigurnosti cestovnog prometa.

A da su brojke doista poražavajuće, do znanja su dali iz Klinike za dječje bolesti Zagreb, po kojima je u zadnjih godinu dana za čak 285 posto povećan broj djece hospitalizirane zbog teških prometnih nesreća, što se najčešće odnosi na električne romobile, bicikle i ostale nesreće u prometu. Po važećem zakonu, za prometni prekršaj koji počini dijete do 14 godina starosti odgovaraju roditelji, a električni romobili nisu igračka.

Strogo kažnjavanje MUP najavljuje i za vozače koji skrivanjem ili skidanjem registarskih pločica izbjegavaju identifikaciju vozila, a time i kažnjavanje za najteže prekršaje poput prekoračenja brzine, prolaska kroz crveno, neregistriranog vozila i sl.

Policiju posebno frustrira činjenica da registarske pločice u posljednje vrijeme skrivaju i turisti, očito svjesni da to u Hrvatskoj nije kažnjivo. A prikrivanje ili skidanje pločica uvijek otkriva namjeru počinjenja prekršaja pa će, kažu naši sugovornici, ove zakonske izmjene posebnu pozornost posvetiti i tom problemu, piše Večernji list.