Selo Retkovci nekada je bilo poznato po uzgoju svinja no, posljednjih godina, a posebice mjeseci, svinje su postale rijetka pojava. Uglavnom im je presudila afrička svinjska kuga zbog koje su prošle godine, a i ove, uginule ili su eutanazirane. Naime, od kraja srpnja pa do danas u Retkovcima je zabilježeno pet slučaja svinjske kuge i eutanazirano je oko 300-tinjak komada svinja. Neka gospodarstva bila su druge kategorije, a neka i treće, pišu 24 sata.

- Došli su i kod mene s namjerom da mi pobiju svinje jer su u drugoj kategoriji smještaja, ali nisam dao. Ni jedna nije oboljela, imam sve dezinfekcijske mjere, a svinjci su kategorizirani niže administrativnom greškom i nisam dao inspekciji da uđu u dvorište. Neka me kazne. Kasnije su došli u kontrolu i rekli da je objekt doista dobar i siguran i nema potrebe za ubijanjem - kaže Vlado Mandić koji još od prošle pandemije svinjske kuge strogo pazi tko mu ulazi u dvorište jer čuva svoje svinje od zaraze.

Imao je prošle godine daleko više svinja, a kada se pročulo o širenju svinjske kuge po Slavoniji, većinu je odlučio prodati i zaklati prije nego se približila selu.

- Kupio sam tri velika zamrzivača i poklao onoliko koliko je stalo u njih. Želio sam sačuvati meso za izradu kulenja. Danas, eno, zamrzivači stoje prazni. Kulenja je ostalo još nešto malo... pokazuje nam Vlado svoje svinjske proizvode dodajući kako se nada da mu to nije zadnje kulenje koje je napravio. Iako mu svinjogojstvo nije primarna djelatnost, jer uzgaja i bikove, svoje svinje bi želio sačuvati od eutanazije.

- Mislim da sam jedan od svega par ljudi u selu koji još imaju više desetaka komada svinja. Svima drugima su eutanazirane. Imam ih oko 75, među njima dosta krmača koje su za rasplod. Kada se pojavila kuga učinio sam baš sve da sačuvam svinje. Sad sam ih još i prekrio mrežama i najlonima, a u svinjce postavio ventilatore da ne pocrkaju od ovih vrućina. Inspektori me stalno obilaze i kontroliraju sve. Mi ne idemo nikamo niti dopuštamo ljudima da dolaze, samo da netko ne bi donio zarazu - kaže Božo Dragičević koji je sve do pojave svinjske kuge prošle godine planirao otvoriti i mini farmu koju bi prepustio na vođenje sinu, no sada nije siguran da će to učiniti.

- Svinje su postale rizik. Srećom pa smo mi i ratari; imam 50-ak hektara koje sijem svake godine pa je to nekakva sigurnost. Da ostanem bez ovih svinja, bio bih očajan, ali bih svakako odmah obnovio proizvodnju čim bude mogućnost jer svi smo mi na selu navikli jesti meso iz svog uzgoja - kaže Božo dodajući kako je 'stavio na papir' i računicu u slučaju mogućeg gubitka svinja, pišu 24 sata.

- Rekao bih da je država dobro obeštetila one koji su ostali bez svinja. 650 eura po krmači, 2,18 eura po rasplodnom grlu po danu nemogućnosti držanja svinja narednih godinu dana; to je solidan novac i kada usporediš s novcem koji dobiješ od prodaje, dođeš na isto. Jedino što kod svinjske kuge ostaneš bez rasplodnog stada u kojega onda moraš ponovo uložiti pa čekati prasce... - računa Božo minuse i pluseve.

Iako je većina svinjogojaca dobila državno obeštećenje nakon pražnjenja svinjaca i pripadajuću mjesečnu potporu, neki pak to i dalje čekaju.

- Moj brat nije dobio novac odmah. Inspektor mu nije predao potpunu dokumentaciju nakon eutanazije svinja, ali kasnije su to riješili - kaže Božina supruga. Iz Ministarstva kažu kako će svi koji su dobili rješenje o nadoknadi štete dobiti novac.

Onaj tko je ostao, primjerice, bez 40-ak komada svinja, a da je tu bilo i dosta krmača za koje se dobije najveće obeštećenje, danas mjesečno dobiva oko 2500 eura potpore.

I tako godinu dana. Upravo stoga nekim se svinjogojcima ta računica svidjela pa su čak i išli za time da im se svinje zaraze. To se odnosi na one, pričaju nam uzgajivači, koji su inače imali problem s prodajom svinja ili su odlučili da se tim poslom više ne žele baviti zbog visokog rizika.

U Ministarstvu ističu kako je do veljače ove godine isplaćeno 17,1 milijun eura obeštećenja i potpora svinjogojcima koji su ostali bez stočnog fonda. Neki će se nakon godinu dana odlučiti ponovo na uzgoj, ali u manjoj mjeri, samo za svoje potrebe, a neki će u potpunosti odustati od tog rizičnog posla i okrenuti se ratarstvu ili uzgoju nekih drugih životinja. Bilo kako bilo, slavonska sela će postepeno ostati bez svinja.