Danas slavimo Uskrs, najvažniji kršćanski blagdan kada vjernici slave Kristovo uskrsnuće. Oni vjeruju da je Isus trpio, umro na križu i bio pokopan, no nakon trećeg dana uskrsnuo je.

Prije proslave samog Uskrsa, vjernici u Velikom tjednu slave posljednja dva dana Isusovg zemaljskog života. Na Veliki četvrtak prisjećaju se Isusove Posljednje večere, a na Veliki Petak prisjećaju se Isusove muke, odnosno njegovoj križnog puta i smrti na križu.

Uskrs se slavi prve nedjelje nakon prvog proljetnog punog mjeseca (uštapa), koji može biti između 22. ožujka i 25. travnja, što znači da blagdan Uskrs može pasti samo unutar tog vremena.

Uskrs je nastao u 2. stoljeću, kada su Kršćani odlučili kako bi trebalo odrediti datum za slavlje Kristovog uskrsnuća.

Uskrs je nastavo od riječi uskrsnuti, koja vuče korijene iz staroslavenskog. Naziva se još i Vazam ili u kajkavskom Vuzem, od riječi vuzem, što znači uzeti, odnosno označava da se nakon dugog vremena posta (koji se nekada u korizmi, i to ne svugdje, prekidao samo na Veliki četvrtak) opet može uzeti meso. Dok Uskrs označava sam dan kada se slavi Kristovo uskrsnuće, Vuzem je širi pojan i označava cijelo otajstvo spasenja – Kristovu muku, smrt, uskrsnuće i proslavu.

Uskrs kao blagdan sa sobom donosi radost za vjernike, kao i različite simbole koji ukazuju na buđenje i početak novog života. Simboli Uskrsa su tako zvona, križ, ljiljan, janje, zečevi, jaja, kao i svijeća, grančice palme i masline, kruh i vino.