Nakon bojkota trgovina u petak i dalje se postavljaju mnoga pitanja. 

Sociologinja i politologinja Vlasta Ilišin, za Večernji list odgovara na tri pitanja

1. Pokazalo se da je prvi bojkot kupovine u trgovinama ujedinio građane. Bi li to mogla biti poruka da ovakav aktivizam i zajedništvo imaju smisla?

To je prije svega pokazatelj i poruka kako je moguće da se građani oko nečega ujedine. Hoće li to imati konačni učinak, pad cijena, druga je priča. Ali ovo što se po prvi put dogodilo sasvim je sigurno snažna i glasna poruka u smislu građanskog aktivizma - da je nešto moguće kada je u pitanju ono što sve ljude "kači", ne samo one koji su egzistencijalno ugroženi, nego i one koji imaju pristojne prihode. Naprosto, zbog nerazložno i neopravdano visokih cijena imate osjećaj da vam vrijeđaju inteligenciju. Znači, niste ugroženi da biste bili gladni, ali ne želite da vas netko pravi glupim. Upravo zato je ovaj bojkot i mogao biti ovako masovan.

2. Koliko je važno s ovakvim bojkotom nastaviti i dalje sve dok se ne postigne konačni cilj?

Ako se na taj način želi utjecati, onda je sasvim sigurno da to mora trajati dulje vrijeme, čime građani pokazuju svoju odlučnost i dosljednost u zahtjevu da se cijene trajno snize. Oni time šalju poruku ne samo trgovcima, nego i dobavljačima, distributerima, kao i političarima. Ovaj jednokratni potez, jednodnevni bojkot, pokazuje da bi ono što bi trajalo dulje, moglo dovesti do cilja, ali je pritom važno da u tome sudjeluje većina građana.

3. Zašto je aktivizam ovakvog tipa važan i kako se na taj način utječe na promjene u društvu?

Svaki oblik aktivizma može biti koristan, pri čemu u pozitivnom smislu jedino ne mislim na bilo kakvo nasilje. To što se nešto traži mirnim putem, ne znači da to nije glasna poruka. Sve zavisi o tome koliki broj građana u tome sudjeluje i koji je cilj. Važno je da se oko tog cilja svi mogu usuglasiti. A sad svi shvaćaju da bi stvarno nešto trebalo učiniti da cijene padnu jer su cijene u prekratkom razdoblju previše narasle. Znači, mirni prosvjedi ili ovakve mirne akcije ne znače manju efikasnost. Dapače, za neke situacije ovakvi su mirni bojkoti puno primjereniji nego bilo kakvi drugi oblici prosvjedovanja. U svakom slučaju, to je puno bolji način nego da se, recimo, idu razbijati trgovine. Tako nešto velik bi dio građana odbilo od bojkota, a ovakav miran bojkot ne odbija nikoga.