Prethodni članak
Sljedeći članak

SOCIJALNA SLIKA ZAGORJA: Sve više starih ljudi koji žive sami, odbijaju smještaj, nedostaje udomiteljskih obitelji

Broj korisnika socijalnih pomoći nije značajno porastao u 2020. godini, bez obzira na pandemiju, kažu u centrima za socijalnu skrb


Potresi u Sisačko – moslavačkoj županiji otkrili su djelomično i veliko siromaštvo i neadekvatne uvjete u kojima su neki ljudi živjeli i prije potresa. Ima li i u našoj županiji slučajeva za koje se zna, da stariji ljudi ili obitelji žive u uvjetima nedostojnim čovjeka te kakva je općenito socijalna slika u našoj županiji i je li se povećao broj korisnika socijalne pomoći s obzirom na pandemiju, pokušali smo saznati u centrima za socijalnu skrb.

Povećane potrebe za smještaj u zimskim mjesecima

- Tijekom 2020.g. imali smo 530 zahtjeva jednokratnih naknada (JN) te 121 korisnika (obitelji ili samac) zajamčene minimalne naknade (ZMN). Za samca JN godišnje može iznositi 2.500,00 kn, a za obitelj 3.500,00 kn. U osobito opravdanim slučajevima Centar može priznati uvećanu jednokratnu naknadu uz prethodnu suglasnost Ministarstva. Obitelji ili samci koji su korisnici ZMN-a, vrlo često su korisnici JN – kaže Stanislava Erdelja, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Donja Stubica. Što se tiče problematike vezane uz pandemiju COVID – a 19, Centar nije bilježio značajna povećanja korisnika pomoći u odnosu na 2019. godinu. Sve zajedno, korisnika s različitim vidom pomoći, Centar je u prošloj godini imao 1.198. - Moram napomenuti da svake godine imamo povećanje broja korisnika doplataka za pomoć i njegu i osobnih invalidnina koje korisnici ostvaruju temeljem svojeg zdravstvenog stanja – kaže ravnateljica. Što se tiče udomiteljstva, na području Centra su 4 udomiteljske obitelji za djecu, od toga su tri srodničke udomiteljske obitelji i smješteno je 7- ro djece. Što se tiče udomiteljskih obitelji za odrasle osobe, ima ih 10 i u tim obiteljima imamo smještenih 39 korisnika. - Voljeli bismo da imamo više udomiteljskih obitelji na našem području i za djecu i za odrasle, s obzirom na povećane potrebe, koje se javljaju u zimskim mjesecima i kad imamo povećane potrebe za smještaj. Za sad mi sve potrebe uspijevamo rješavati na način da kad popunimo naše smještajne kapacitete korisnike smještavamo na područja nadležnosti drugih Centara koji imaju više udomiteljskih obitelji, iako generalno gledajući u cijeloj Hrvatskoj potreba za smještajem je veća nego što su kapaciteti barem što se tiče udomiteljskih obitelji – kaže. Na području centra ima dosta staračkih domaćinstava, a neki stambeni uvjeti nisu zadovoljavajući. – No problem je da ti korisnici ne žele ići na smještaj bilo u Ustanove socijalne skrbi ili u udomiteljske obitelji, a zbog starosti i bolesti teško vode adekvatnu brigu o sebi tako da njima pored ovih gore navedenih pomoći priznajemo i topli obrok, pomoć u kući, uključujemo ih u program „Zaželi“ tako da ipak imaju nekog tko im pomaže, obilazi, nacjepa drva, počisti kuću, donese namirnice, ljekove i sl. Također imamo dobru suradnju s našim patronažnim sestrama koje nam dojavljuju ukoliko se nađe korisnik u potrebi, kao što imamo odličnu suradnju s Crvenim križem u Donjoj Stubici, gradom Donja Stubica, ali i ostalim gradovima i Općinama – kaže Stanislava Erdelja.

Najveći problemi i rizici

Što se tiče Centra za socijalnu skrb Krapina, s podružnicom Pregrada, zajamčenu minimalnu naknadu prima 170 obitelji odnosno samaca u Krapini i 96 u Pregradi, osobnu invalidninu 414 korisnika i doplatak za pomoć i njegu 966 korisnika. - Uz ove oblike stalnih pomoći obiteljima, isplaćuju se i jednokratne novčane naknade, naknade u vezi s obrazovanjem, naknade za osobne potrebe korisnika smještaja, naknade do zaposlenja… S obzirom da je moguće kombiniranje pojedinih prava i naknada, a uz pomoć gradova/općina i KZŽ, te Crvenog Križa i ostalih vanjskih pružatelja usluga možemo zadovoljiti osnovne životne potrebe naših korisnika. Imamo veliki broj staračkih (posebice samačkih domaćinstava) koji su korisnici prava na dostavu toplih obroka, usluga gerontodomaćica … Najveći problemi i rizici u KZŽ su i dalje samačka staračka domaćinstva i zlouporaba alkohola te problemi vezani uz ovaj rizik – kaže ravnatelj Sergej – Augustin Erdelja, dodajući da je udomiteljstvo i dalje problem i nedovoljno razvijeno u našoj županiji. Kaže da je situacija u našoj županiji znatno bolja nego u Sisačko – moslavačkoj županiji. - Osobe u KZŽ koje borave u neadekvatnim uvjetima, a odbijaju smještaj u odgovarajuću ustanovu (Dom za stare, udomiteljstvo) ostvaruju pravo na uvećanu jednokratnu pomoć od strane Centra (prošle godine sudjelovali smo u uređenju i opremanju nekoliko domaćinstava), a pomoć im pruža i Crveni Križ te JLS – dodaje ravnatelj.

Pomoć nedovoljna za dostojan život

Na području nadležnosti CZSS Zlatar Bistrica trenutno ima 1091 aktivni korisnik prava iz sustava socijalne skrbi. Naknade iznose oko 1.500 kuna. - Navedena novčana pomoć naravno nije dovoljna za dostojan život s obzirom na troškove života i činjenicu da mnoge obitelji imaju više djece čije su svakodnevne potrebe, s obzirom na školovanje i obrazovanje, povećane – kaže ravnateljica Marija Kurtanjek Balić. Dodaje da nije zamijećen porast zahtjeva za isplatu novčani naknada, već je broj konstantan ili se periodički povećava u jesen i zimi, s obzirom na povećane potrebe roditelja radi opremanja maloljetne djece za školu. Na području mjesne nadležnosti CZSS Zlatar Bistrica 22 su udomiteljske obitelji. Od toga 4 obitelji primaju na smještaj djecu, a 18 odrasle osobe. Ukupan kapacitet je 64 odrasla korisnika koji je uglavnom popunjen. - Najveći problemi su s osiguranjem usluge smještaja za odrasle muške korisnike, osobe s mentalnim oštećenjima te osobe kojima je potrebna palijativna skrb. U našoj županiji ima obitelji koje žive neadekvatnim uvjetima no smatramo da sam centar za socijalnu skrb u okviru svoje nadležnosti i materijalnih sredstava kojima raspolaže nema mogućnosti sam sanirati stambene uvjete i utjecati u tolikoj mjeri na poboljšanje kakvoće života ljudi već je to potrebno u suradnji s jedinicama lokalne samouprave i uprave, na način da se ljudima omogući ostanak u njihovim domovima uz pružanje usluge pomoći u kući. Mnogi korisnici odbijaju smještaj u ustanovama ili udomiteljskim obiteljima – dodaje Kurtanjek Balić.

Pada broj udomiteljskih obitelji

Na području koje pokriva Centar za socijalnu skrb Zabok s Podružnicom Klanjec, zajamčenu minimalnu naknadu prima 124 korisnika, jednokratnu naknadu primilo je 452 korisnika, osobnu invalidninu prima 393 korinika, doplatak za pomoć i njegu 646 korinika. 16 je udomitljskih obitelji za odrasle i 12 za djecu. – Iz godine u godinu povećava se broja korisnika osobne invalidnine i doplatka za tuđu pomoć i njegu, tj. sve je veći broj osoba s teškim invaliditetom i zdravstvenim promjenama, kao i korisnika za tuđu pomoć i njegu tj. osoba koje ne mogu same udovoljiti osnovnim životnim potrebama. Posljedično, povećava se i potreba za trajnim smještajem osoba u ustanove socijalne skrbi ili udomiteljske obitelji. Kapaciteti za smještaj unazad više godina su nedostatni, kako u našoj županiji tako i u cijeloj RH. Broj udomiteljskih obitelji za djecu, koji je također nedostatan, posebno je zabrinjavajući radi procesa deinstitucionalizacije; naime, da bi djeca mogla biti zbrinuta izvan institucija, potreban je dovoljan broj udomiteljskih obitelji i drugih usluga u zajednici. Na žalost, broj udomiteljskih obitelji kako za odrasle tako i za djecu na našem području ima trend opadanja, a ne trend rasta – ističe Ljerka Tuđa-Družinec iz CZSS Zabok.

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook