Humski načelnik Božidar Brezinščak Bagola dao je jučer dopisniku njemačkog tjednika Frankfurter Rundschau Mappesu Niedieku veliki intervju o primjeni Schengenskoga sporazuma iz kojega donosimo najzanimljivije dijelove.
– Primjenu Schengena u Humu na Sutli nismo drastično osjetili jer je ostao na snazi Sporazum Slovenije i Hrvatske o malograničnom prelazu i suradnji (SOPS) iz 2003. godine.

Schengen na djelu

Konkretna primjena Schengena vidjela se na djelu pri rušenju desetak mostića i brvi preko rijeke Sutle zbog čega smo javno prosvjedovali. Ostala su samo dva pogranična prijelaza, jedan u Malom Taboru, a drugi u Klenovcu Humskom. Tim prijelazima mogu prelaziti granicu stanovnici s pograničnim dozvolama. Ostala su i dva poljoprivredna prijelaza, koji se zaključavaju, za one pojedince koji u određeno doba godine svakodnevno prelaze granicu radi obrađivanja zemlje na vlastitu posjedu u susjednoj državi – istaknuo je Bagola.

No, primjena Schengenskog sporazuma urodila je i dobrim rezultatima. Tu prije svega humski načelnik ističe odličnu suradnju hrvatske i slovenske policije. Znatno je smanjen šverc ljudima, a presječeni su i brojni lanci krijumčarenja droge.

– Schengenska granica nije bodljikava, kao što je bila granica za Trećeg Reicha. Ona nas disciplinira i jamči nam određenu sigurnost. Kamo sreće da ta granica disciplinira i slovenske političare koji se svojim sitnim ucjenama i teritorijalnom grabežljivošću razbacuju daleko od nje.

Ucjene

Očekivali smo da će Slovenija provoditi i zastupati opće interese i politiku EU, a vidimo da zastupa jedino svoje sebično nacionalne interese, uglavnom na štetu svojih susjeda Hrvata. S velikom zabrinutošću pratimo ovih dana tvrdoglavost slovenskih političara, koji ustraju na blokadi otvaranja određenih poglavlja za ulazak Hrvatske u EU. Otvoreno ucjenjuju Hrvatsku da se odrekne argumenata na temelju kojih bi se Slovenija morala odreći određenih pograničnih teritorija, što je prigrabila još u režimima Austro-Ugarske države, a osobito u režimima bivše Jugoslavije – izjavio je Bagola za njemački Frankfurter Rundschau.

Općina Hum na Sutli tako je početkom 20. stoljeća pri gradnji željezničke pruge Celje – Rogatec – Krapina i premještanja korita rijeke Sutle izgubila znatan dio plodnih parcela koje još katastarski pripadaju Hrvatskoj. U bivšoj Jugoslaviji, 60-ih godina prošloga stoljeća, Slovenija je na granici u Harinoj Zlaki iskoristila i prenijela na svoju stranu izvor tople vode te sagradila Atomske toplice.

– Zato sada svojim vetom ucjenjuju ulazak Hrvatske u EU. Slovenska politika jednostavno je pretopila Hrvate u Slovence. Njihova nacionalna zatvorenost očituje se i u tome da je samo prije desetak godina u susjednoj općini Rogatec živjelo više od 50 posto Hrvata, a nakon najnovijeg popisa nema ih ni deset posto – zaključuje Božidar Brezinščak Bagola za Frankfurter Rundschau.

Izvor: Večernji list