Problemi hrvatskih radnika koji svaki dan putuju na posao u Sloveniju pojavili su se još stjecanjem neovisnosti Hrvatske i Slovenije 1991. godine, a teškoće hrvatskih radnika postale su izraženije nakon ulaska susjedne države u Europsku uniju.

Vlada je svjesna problema dnevnih migranata, a to su nemogućnost dobivanja stalne radne dozvole, problem naknada za slučaj nezaposlenosti, ostvarivanje prava na otpremninu i dječji doplatak, prava iz zdravstvenog osiguranja, porezne olakšice za djecu i bračne drugove jasno je na tribini u Pregradi detektirala probleme ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović.

Pritom je dodala kako je dosadašnji rad Udruge Dnevni migranti značajno pomogao da se jasno artikuliraju pitanja i problemi koje treba riješiti sa susjednom državom.

Prema riječima ministrice, Vlada još od 1994. sustavno inzistira na sklapanju sporazuma s kojime bi se trebala riješiti problematika dnevnih migranata. Problem je djelomično riješen izmjena slovenskoga zakona o zapošljavanju i radu stranaca iz 2007. kojime je određeno da osobnu radnu dozvolu na tri godine mogu dobiti radnici koji su bili neprekidno zaposleni dvije godine kod istog poslodavca.

Ministarstvo vanjskih poslova zatražilo je i od slovenskog ministra Rupela da svojim osobnim angažmanom pridonese ubrzanom rješavanju ovoga pitanja kazala je ministrica. Slovenska strana u rujnu poslala je prijedlog sporazuma, s kojim, istaknula je ministrica, službeni Zagreb nije zadovoljan.

Prvi krug pregovora očekuje nas poslije izbora i u svakom slučaju, prije postavljanja naših zahtjeva prema Sloveniji razgovarat ćemo i s predstavnicima dnevnih migranata kazala je ministrica Kolinda Grabar-Kitarović na tribini u Pregradi.

Izvor: Večernji list