Na inicijativu načelnika Općine Dubravica, Marina Štritofa, večeras će se održati prvi sastanak načelnika svih šest općina i jednog grada kroz koje prolazi zapuštena pruga iz Savskog Marofa prema Kumrovcu te dalje prema slovenskom pograničnom mjestu Imeno, piše današnje izdanje Zagorskog lista. Cilj sastanka je usuglasiti stavove i zajednički pokrenuti inicijativu za revitalizacijom te zapuštene pruge koja je već petnaestak godina zatvorena za promet.

- Sazvao sam ovaj sastanak na kojeg sam pozvao načelnike općina Kumrovec, Kraljevec na Sutli, Zagorska Sela, Marija Gorica i Brdovec te gradonačelnika Grada Klanjca i oni su pozitivno reagirali na to i obećali doći kod nas u Dubravicu na sastanak. Mi ćemo zajednički dogovoriti na tom sastanku naše daljnje korake, a neki plan je da uključimo i župane Zagrebačke i Krapinsko – zagorske županije te da zajednički potpišemo pismo i obratimo se Ministarstvu prometa i Vladi RH. To je moja ideja, ali nadam se da će se svi moji kolege s time složiti, no, trebamo se najprije usuglasiti. Jer ako idemo svaki pojedinačno, bit će teže postići neke rezultate. Ovako kad je to zajednički dopis sedam jedinica lokalne samouprave, a nadam se i dviju županija, onda bi nas se moglo puno ozbiljnije shvatiti – ispričao je Štritof za Zagorski list.

Inače, revitalizacija ove jednokolosječne pruge duge 38 kilometara svakih se nekoliko godina iznova pojavljuje kao jedna od važnih tema i za građane, poslovne subjekte, ali i turističke destinacije tog dijela Hrvatske, kao i susjedne Slovenije. No, ulaskom Slovenije u Europsku uniju i Schengensku zonu, pojavio se dodatni otežavajući moment za željenu obnovu i ponovo puštanje u promet te tzv. 'kumrovečke preuge'. Naime, pruga velikim dijelom zapravo prati tok granične rijeke Sutle, a na nekoliko mjesta prelazi državnu granicu između Hrvatske i Slovenije.

Kako podsjeća Zagorski list, bilo je već više pokušaja da se krene revitalizirati tu prugu obraslu korovom. Posljednji put tu su temu zajednički aktualizirali bivši hrvatski ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić i slovenski ministar za gospodarski razvoj Zdravko Počivalšek. Time su, prije svega, pokazali da je njena revitalizacija zajednički interes dviju susjednih država, međutim, sve je zapelo zbog neriješenih graničnih pitanja i činjenice da pruga na više mjesta prolazi zemljištem koje katastarski pripada Sloveniji. Na koncu, Hajdaševa i Počivalšekova inicijativa završila je zaključkom da je revitalizacija pruge i njeno ponovno puštanje u promet moguće tek nakon što i Hrvatska uđe u Schengen.

Iako se prije nekoliko godina u pojedinim projekcijama i najavama spominjalo da će Hrvatska ući u Schengensku zonu 2018. godine, sada je već poprilično sigurno da se to ipak neće dogoditi. No, vjerujući da će Hrvatska kad tad postati dio Schengenske zone i usprkos mišljenju pojedinaca kako investiranje u kumrovečku prugu nije isplativo (bilo je čak ideja da se pretvori u biciklističku stazu, a postojeće željezničke stanice u odmorišta i zalogajnice za bicikliste) Štritof je pokrenuo inicijativu da se priča o toj pruzi ponovo aktualizira.

Inače, načelnik Štritof i njegova kolegica Danijela Pongrac, načelnica Kraljevca na sutli, uspjeli su ispregovarati s Hrvatskim željeznicama da se očisti barem dio u šikaru obrasle pruge. Na području Dubravice HŽ je već taj posao odradio, a sad slijedi nastavak na području Kraljevca na Sutli. Da je riječ o uistinu važnom projektu za čitavo to područje, svjedoči i činjenica da se kod ove inicijative nadilaze političke, odnosno, stranačke razlike, koje su često kamen smutnje kad su u pitanju zajedničke inicijative više gradova i općina.

Dok je inicijator Štritof HDZ-ovac, kao i načelnica Marije Gorice, Marica Jančić, njihov kolega iz Brdovca Alen Prelec je SDP-ovac, kao i gradonačelnik Klanjca Zlatko Brlek. Ksenija Krivec Jurak iz Zagorskih Sela i njena kolegica Danijela Pongrac iz Kraljevca na Sutli su nezavisne, a načelnik Kumrovca, Robert Šplajt, član je HNS-a. Iako je, ruku na srce, riječ o relativno malim općinama i malom zagorskom gradiću, njihov današnji sastanak mogao bi biti početak svojevrsne 'velike koalicije za revitalizaciju kumrovečke pruge', koja bi građanima tih općina i grada, ukoliko se na koncu ona ostvari, poprilično mogla promijeniti živote.

Evo što su za Zagorski list komentirali zagorski (grado)načelnici koji su najavili dolazak na večerašnji sastanak:

Ksenija Krivec Jurak: 'Tom prugom Zagorska Sela dobila bi bolju i veću poveznicu sa Zagrebom, a mi ionako imamo problem s prometnom nepovezanošću i distancirani smo od svih većih mjesta i gradova. Naravno da bi nam ovo puno značilo te nam olakšalo putovanje do Zagreba, ali i ostalih većih gradova i općina. Zato i jesam za ovu inicijativu'

Zlatko Brlek: 'Nama bi ta pruga itekako puno značila i za gospodarstvo, ali i za stanovništvo, koje je dosta vezano za rad u Zagrebu. Mi u Klanjcu imamo i dva investitora u poslovnoj zoni, koji trebaju jako puno usluga prijevoza i planiraju voziti materijal i robu željeznicom do Zaboka. Kad bi ta pruga bila do Klanjca, to bi nam sigurno bilo puno bolje'

Robert Šplajt: 'Bilo je pokušaja da se ta pruga revitalizira, ali od strane državne vlasti, koja god bila u tom trenutku, nije za to bilo previše sluha. Čak je iz Slovenije bilo više sluha, nego od naše strane. A nama bi ponovo uspostavljanje željezničkog prometa tom prugom jako puno značilo. Pa mi smo 90-ih godina za 50 minuta bili vlakom iz Kumrovca na Glavnom kolodvoru u Zagrebu'

Danijela Pongrac: 'Ta pruga je od velikog značaja za sve naše ljude koji putuju prema Zagrebu. Svjesni smo da je problem sa Schengenom i graničnim sporovima, ali treba od nekud krenuti i početi s nekom inicijativom da se pronađe rješenje. Mi smo pokrenuli akciju čišćenja same pruge i dat ćemo sve od sebe da se krene i u njenu revitalizaciju'