Sveti Stjepan je prvi kršćanski mučenik, jedan od sedmorice đakona u počecima Crkve.

Njegovo ime na grčkom jeziku znači 'kruna' i 'vijenac', odnosno, prema tradiciji iz 5. stoljeća, stefanos je grčki ekvivalent armejskog 'kelil', što znači 'kruna'.

Mučeništvo Svetog Stjepana zabilježeno je u novozavjetnoj knjizi Djela apostolska.

Nakon što su ga židovske starješine lažno optužile da je uvredljivo govorio protiv Mojsija i Boga, Stjepan je pred Vijećem održao govor u kojemu je prigovorio Židovima da su odbacili Isusa Krista. Zbog njegovih su ga riječi da 'vidi otvoreno nebo u Sina čovječjega gdje sjedi s desna Bogu' izbacili iz grada i kamenovali.

Prema Djelima apostolskim, Stjepan je za vrijeme svoje smrti molio Gospodina da oprosti njegovim ubojicama, baš poput Isusa Krista.

Blagdan sv. Stjepana državni je blagdan u Republici Hrvatskoj i nizu drugih država, a prema kršćanskim običajima, na današnji dan se ide u posjet rodbini, prijateljima i susjedima, ali svaka država, svaka regija, grad i selo ima svoje običaje.

Također, običaj je da od Štefanja svećenici započinju s blagoslovom obitelji po kućama.

Postoje i neke narodne izreke vezane uz ovaj dan. "Kiša na Štefanje obećaje sljedećeg ljeta žita manje." Ta izreka slična je onoj "bolje Božić kužan nego južan", što znači da za to doba godine nije primjereno  toplo i kišno vrijeme, pa će stoga plodnost sljedeće godine biti mala.

U Hrvatskoj je više od 65.000 ljudi koji na današnji dan slave imendan.