Već sredinom ovog mjeseca u Hrvatskoj bi mogao zaživjeti skraćeni radni tjedan, nadaju se u vladi Andreja Plenkovića.  Hrvatska bi se tako pridružila nizu europskih zemalja, poput Njemačke, koje su već uvele ili su najavile uvođenje skraćenog radnog tjedna. U osnovi, riječ je o mjeri koja bi u koronakrizi trebala očuvati radna mjesta, kako se ne bi ponovio scenarij iz prošle recesije kada su brojne hrvatske tvrtke, zbog nemogućnosti rada sa skraćenim radnim vremenom, masovno otpuštale radnike.

Ideja je jednostavna: radnik bi u tvrtki odradio tri ili četiri radna dana i za to bi mu poslodavac isplatio plaću. Preostale radne dane - jedan ili dva - koje ne bi odradio, platila bi mu država. Time bi se, koliko je to moguće, sačuvala zaposlenost u tvrtkama koje je koronakriza bacila na koljena, dok bi radnik sačuvao primanja, piše Index.

Tako bi, primjerice, od neto plaće koja iznosi 6000 kuna, poslodavac radniku isplatio 4800 kuna, ako bi radnik radio četiri dana u tjednu, dok bi preostalih 1200 kuna platila država. Ako bi se radni tjedan u tvrtki skratio na samo tri radna dana u tjednu, onda bi poslodavac radniku platio 3600 kuna mjesečno, dok bi država uletjela s 2400 kuna, piše Index.