Uvjeti rada liječnika u javnom zdravstvu neodrživi su, s više od tri milijuna prekovremenih sati godišnje i dodatnim radom kroz institut pripravnosti, upozorio je danas Hrvatski liječnički sindikat (HLS) te od ministrice zdravstva Irene Hrstić zatražio konkretne poteze, piše Index.

"Nije normalno da liječnici godišnje odrade više od 3.000.000 prekovremenih sati, a uz to dio bolničkih ravnatelja iskorištava institut pripravnosti, zapravo jedan oblik prikrivenog prekovremenog rada, koji se ne evidentira, a tijekom kojeg se također odrađuju dodatni sati kako bi se sustav pokrpao", poručila je u priopćenju predsjednica HLS-a Renata Čulinović-Čaić.

Čulinović-Čaić prošloga je tjedna potvrdila da su pregovori s Vladom o novom Granskom kolektivnom ugovoru (GKU) za zdravstvo pri kraju, no da još postoje otvorena pitanja koja treba riješiti, među njima i institut pripravnosti koji, kako je ocijenila, predstavlja nedefinirani oblik rada.

Sindikat je danas ponovno upozorio da je granski kolektivni ugovor trebao biti donesen još u ožujku 2024., te da je Vlada tada samo odlučila produljiti primjenu postojećih prava do potpisivanja novog ugovora.

"Nakon više od godinu i pol dana čekanja, jasno je da se problemi neće sami riješiti. Liječnici odlaze u inozemstvo i privatni sektor, a oni koji ostaju preopterećeni su prekovremenim radom", navodi HLS.

Podsjeća i da su početkom 2024. sindikat i liječničke udruge dostavili Vladi konkretna rješenja za uređenje rada liječnika, od uvođenja obvezujućih vremensko-kadrovskih normativa, valorizacije rada na odjelima i u administraciji, do prijedloga za ujednačavanje vrijednosti sata rada kroz cijelu godinu. No, kažu, do danas nije stigao odgovor niti poziv na nastavak pregovora.

"Bez jasnih normativa i jednake vrijednosti rada priče o kriterijima za dozvole za rad u privatnom sektoru ostaju prazne. Naš je cilj uvesti red u rad liječnika u javnom sektoru, to je temeljna higijena zdravstvenog sustava i prvi korak prema njegovoj održivosti", rekla je Čulinović-Čaić.

Sindikat upozorava i na nelogičnosti u raspodjeli prekovremenog rada, primjerice, u jednom velikom kliničkom bolničkom centru čak 62 posto prekovremenih sati odrađeno je u ljetnim mjesecima kada je cijena sata manja. "Ako tomu pridodamo i prikrivene sate kroz rad po pozivu, jasno je da se radi o neodrživoj situaciji. Liječnici su ljudi, nisu roboti.

Kada znamo sve ovo, nije ni čudno što odlaze", naglasila je predsjednica HLS-a. "Jedini način da se sačuva javni zdravstveni sektor jest da se problemi rješavaju i sustav uredi. Čekanje samo pogoršava situaciju. Od ministrice Hrstić, koja je upućena u problematiku, očekujemo konkretne poteze", poručila je Čulinović-Čaić.