Policijski službenici Policijske uprave krapinsko-zagorske su tijekom osam mjeseci obavili očevid kod 466 prometnih nesreća  što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine povećanje za 13,4 posto, objavila je zagorska policija. Evidentirane su četiri nesreće s poginulim osobama u kojima su četiri osobe smrtno stradale, u 140 nesreća s ozlijeđenim osobama 50 osoba je teže, a 146 osoba lakše ozlijeđeno, dok je u 322 prometne nesreće nastala materijalna šteta.

U odnosu na isto razdoblje prošle godine broj prometnih nesreća s poginulim osobama je isti, nesreća s ozlijeđenim osobama više je za 25,0 posto, a nesreća u kojima je nastala materijalna šteta više je za 9,2 posto.

Prema posljedicama sudionika u prometnim nesrećama broj poginulih osoba je isti, teže ozlijeđenih osoba više je za 25,0 posto, a lakše ozlijeđenih osoba više je za 20,7 posto. Ukupno je u prometnim nesrećama nastradalo 200 osoba što je za 21,2 posto više nastradalih osoba nego osam mjeseci 2021. godine. Najviše nastradalih osoba životne je dobi od 20 do 40 godina u kojoj dobnoj skupini je nastradalo 108 sudionika od kojih je jedna osoba smrtno stradala, 17 osoba zadobilo teže, a 60 osoba je zadobilo lakše tjelesne ozlijede. Prema starosti sudionika koji su sudjelovali u prometnim nesrećama najviše ih je također životne dobi od 20 do 40 godina (407 sudionika) ili 41,0 posto od ukupnog broja sudionika prometnih nesreća.

Nepopisano kretanje vozila kolnikom je najčešći uzrok prometnih nesreća. Naime, 129 nesreća ili 27,7 posto ukupnog broja nesreća izazvano je zbog nepopisanog kretanja vozila kolnikom. Zbog nepopisanog kretanja vozila po kolniku smrtno su stradale dvije osobe, a ozlijeđeno je 58 osoba od kojih je 17 osoba zadobilo teške, a 41 osoba je zadobila lakše tjelesne ozljede. Prema vrstama prometnih nesreća najviše je bilo slijetanja vozila s ceste - 107 prometnih nesreća. Prilikom slijetanja vozila smrtno je stradala jedna osoba, a ozlijeđeno je 69 osoba od kojih je 21 osoba zadobila teške, a 48 osoba je zadobilo lakše tjelesne ozljede.

Kritični dan prema broju obavljenih očevida prometnih nesreća bila je nedjelja s 82 obavljena očevida, te petak s 79 obavljenih očevida, a najsigurnija bila je srijeda sa 47 obavljenih očevida. Kritično vrijeme u toku dana je razdoblje između 14-15 sati s 38 obavljenih očevida, zatim između 15-16 sati i između 18-19 sati po 30 obavljenih očevida, te između 16-17 sati s 29 obavljenih očevida, a najsigurnije razdoblje bilo je između 02-03 sata kada je obavljeno pet očevida prometne nesreće.

U prometnim nesrećama sudjelovala su 993 sudionika od čega je bio 691 vozač, 283 putnika i 19 pješaka, a pod utjecajem alkohola u trenutku prometne nesreće bilo je 120 vozača i tri putnika u vozilu. Slijedom navedenog proizlazi da je u trenutku prometne nesreće 17,4 posto vozača bilo pod utjecajem alkohola. Naime, lani je u 411 prometnih nesreća sudjelovalo 890 sudionika od čega su bila 623 vozača, 257 putnika i deset pješaka, a pod utjecajem alkohola u trenutku prometne nesreće bilo je 90 ili 14,4 posto vozača i jedan pješak. U osam mjeseci ove godine došlo je do povećanja broja vozača u prometnim nesrećama za 68 vozača ili 10,9 posto, ali i do povećanja udjela alkoholiziranih vozača u prometnim nesrećama za 3,0 posto.

Policijski službenici Policijske uprave krapinsko-zagorske su tijekom redovitih zadaća i provođenja akcija u prometu u osam mjeseci 2022. godine evidentirali 9651 prekršaj iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Najviše utvrđenih prekršaja odnosi se na brzinu - 4022 prekršaja što iznosi 41,7 posto od ukupnog broja utvrđenih prekršaja. Zatim slijede prekršaji nekorištenje sigurnosnog pojasa u vožnji (1072) prekršaja i prekršaji upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola (534). Utvrđeno je i 447 prekršaja upravljanja neregistriranim vozilom, 299 prekršaja korištenja mobitela u vožnji, 97 prekršaja upravljanja vozilom prije stjecanja prava na upravljanje, 50 prekršaja odbijanja alkotestiranja, 45 prekršaja upravljanja vozilom dok je vozačka dozvola oduzeta, 37 prekršaja nekorištenja zaštitne kacige, te 24 prekršaja upravljanja tehnički neispravnim vozilom itd.