SDP i Možemo! započeli su zajedničku kampanju pod nazivom "Plenkovićeva inflacija", čiji je cilj obići više od 20 gradova i općina diljem Hrvatske. U sklopu te kampanje, u petak su održali konferenciju za medije na Trgu Ksavera Šandora Gjalskog u Zaboku.

Kampanja "Plenkovićeva inflacija" fokusira se na rast životnih troškova, cijene hrane, stanovanja i režija, te na posljedice koje inflacija ostavlja na hrvatske građane.

Na konferenciji su govorili predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, koordinatorica stranke Možemo! Sandra Benčić i saborski zastupnik Boris Lalovac.

Siniša Hajdaš Dončić kritizirao je aktualnu Vladinu ekonomsku politiku i način korištenja europskih sredstava, osvrnuvši se na inflaciju i propuštene prilike.

"Kada govorimo o promjeni ekonomskog modela, govorimo o milijardama eura, uglavnom europskih sredstava, koja su potrošena za apsorpciju, ali nisu bila ciljana. Umjesto da su te milijarde bile usmjerene na povećanje proizvodnje hrane i energetsku samodostatnost Hrvatske, otišle su u neproduktivne djelatnosti," izjavio je Hajdaš Dončić. Naglasio je da je upravo zbog takvog pristupa Hrvatska danas među državama s najvišom inflacijom u Europskoj uniji.

Istaknuo je da je inflacija u Hrvatskoj, jedna od najvećih u EU, direktna posljedica neulaganja u energetiku i proizvodnju hrane, te da "pauk inflacije" svakodnevno ugrožava hrvatske obitelji.

"Vlada Andreja Plenkovića propustila je godine, čak i desetljeće, nečinjenjem, pogodujući stranim trgovačkim lancima, bankama i telekomima koji su samo iskorištavali priliku. Ne možemo njih optuživati za visoke marže; politički moramo optužiti osobu koju plaćaju hrvatski porezni obveznici, a to je premijer. Ova inflacija ima ime i prezime: Plenkovićeva inflacija, rezultat je godina i godina nečinjenja," poručio je.

Dodao je da su SDP i Možemo! u Saboru predlagali brojne mjere za ublažavanje inflacije.

"U posljednje tri do četiri godine imali smo sedam do osam paketa različitih mjera koje bi suzbile ili barem umanjile inflaciju. To su bile mjere vezane uz proizvodnju hrane i fokusiranje europskih fondova na Slavoniju te jačanje samodostatnosti. Umjesto toga, prošle godine smo imali najgoru robno-hranidbenu bilancu od osnutka Hrvatske," objasnio je. Posebno se osvrnuo na energetiku.

"Što se tiče solarnih elektrana, Hrvatska je na pola gigavata, dok su Slovenci na cijelom gigavatu. Razmislite o površini Slovenije, o suncu i Dalmaciji. Slovenci proizvode dvostruko više od Hrvata. Zašto? Zato što Plenkoviću nije bilo važno fokusirati ulaganja u energetiku i omogućiti hrvatskim građanima solarizaciju krovova, već je dopustio velikima da se obogate u inflaciji," kazao je.

Naveo je i da Vlada nije uvela porez na ekstraprofit.

"Oni koji su zaradili na inflaciji trebali bi više uplatiti u hrvatski proračun, za zdravstvo, školstvo i obranu. To se od njih očekuje. No, imali smo godine i godine sustavnog nečinjenja i lažnog PR-a s brojkama o rastu BDP-a, dok smo istovremeno na 73 posto prosjeka EU po realnom prihodu i na 63 posto produktivnosti," istaknuo je.

Govorio je i o korištenju europskih fondova.

"Umjesto ulaganja u javni transport, sredstva se troše samo da bi se što prije iskoristila. I onda se dogodi da smo povukli najviše novca, ali nam dvije milijarde eura i dalje stoje na računu Ministarstva financija jer ih nismo iskoristili. To je druga strana medalje. To je točno i to je provjerljivo," zaključio je.

Boris Lalovac nadovezao se rekavši da već četiri godine u Saboru raspravljaju i argumentiraju o važnosti strukturne borbe protiv inflacije, jer inflacija stvara duboke ožiljke u hrvatskom društvu koji se neće moći zacijeliti preko noći, s obzirom na to da razdvaja pobjednike i gubitnike.

"Gubitnici su radnici i umirovljenici; kada inflacija divlja već 3-4 godine, oni zadnji dobivaju povećanje mirovina i zadnji dobivaju povećanje plaća. I onda imamo dobar PR neoliberalne ekonomije, da su za inflaciju krivi radnici, da su za inflaciju krivi umirovljenici, i to je narativ koji je stalno prisutan. Zašto? Zato što ne žele da se razgovara o inflaciji pohlepe, o inflaciji transfera ogromnih dobiti," kazao je Lalovac.

Dodao je kako je jučer, odlazeći guverner HNB-a, koji preuzima visoku funkciju u Europskoj središnjoj banci, nakon četiri godine "progledao" i u svojim zadnjim izvještajima službeno objavio da u Hrvatskoj narodnoj banci postoji inflacija pohlepe.

"Mi to govorimo četiri godine, a HNB to prvi put kaže. Ne zaboravimo da je to prva rekla i Europska središnja banka i zato je tada, na razini Europske unije, uveden porez na ekstraprofit, jer su postojali ekstra dobitnici. To je ono što mi cijelo vrijeme zapravo pokušavamo argumentirano govoriti, a oni nas cijelo vrijeme vrijeđaju. Ova kampanja je krenula, i radi nje odlazimo iz Sabora među građane i razgovaramo s ljudima. Znate zašto? Zato što se tamo četiri godine guverner nije pojavio. Zato što tamo kolege iz HDZ-a dolaze u raspravu s nama s napisanim govorima, s PR-om. Zanimljivo je da u ova dva dana, kada smo izašli na teren među ljude, HDZ ima rješenje za inflaciju," napomenuo je Boris Lalovac.

Osvrnuo se i na ministra Ćorića, poručivši kako i on sada kaže da će ovo biti targetirano.

"Pazite, kako to odjednom? Kako je to odjednom targetirano? Četiri godine uvjeravate da je to sve dobro, da ste šampioni, da ste najbolji, a za dva dana našeg terenskog rada, odjednom iz PR mašine HDZ-a se javljaju ozbiljne strukturne mjere protiv inflacije," upitao se Lalovac.

U svom obraćanju medijima, Sandra Benčić istaknula je da su najranjiviji građani najteže pogođeni rastom cijena.

"S obzirom na to da smo u Zagorju, željela bih u pogledu inflacije istaknuti nekoliko stvari. U Zagorju, zbog strukture ekonomije i zapošljavanja koja je desetljećima bila takva da je značajan dio ljudi radio u privatnom sektoru i živio od poljoprivrede, imamo jako puno ljudi koji danas imaju izuzetno niske mirovine. Ti ljudi su cijeli život proveli radeći dva posla, jedan gdje su bili zaposleni i drugi kod kuće, na poljoprivredi. A njihove su mirovine daleko ispod onoga što se smatra granicom siromaštva. Upravo te ljude inflacija pogađa najviše. Njima se otelo najviše, jer taj njihov mali dohodak, ta mirovina koju imaju, 90 posto i više troše na hranu i režije. Za drugo ni nemaju, a upravo je to ono što im je najviše poskupjelo," istaknula je.

Naglasila je da Vlada nije zaštitila upravo one kojima je pomoć bila najpotrebnija.

"Mjere koje je Plenković davao bile su horizontalne, jednake prema svima, a nisu ciljale upravo ta najugroženija kućanstva. Danas zato imamo ogroman dio, posebno starije populacije, koja je teško osiromašila u Plenkovićevoj inflaciji," zaključila je.

Tom prigodom postavljena je i posebna izložba na štafelajima kojom su prikazani efekti inflacije na ključne prehrambene proizvode.