Pet puta pobijediti na županijskoj izložbi meda Krapinsko – zagorske županije ne može biti slučajno. Dodamo li tome i nedavnu šampionsku titulu u kategoriji bagremovog meda na međunarodnom natjecanju u Sloveniji, u konkurenciji 200 uzoraka pristiglih iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Austrije i Švicarske, možemo biti sigurni da je bagremov med Josipa Kroga iz Štuparja kod Petrovskog zaista vrhunski.

- Treba sve napraviti na vrijeme. Med se ne smije prerano vrcati da ne bude prerijedak, jer se najviše gleda gustoća i prozirnost. Nikud ne žurim, da se vlaga dobro 'izventilira' van. Treba strpljenja, i češće stavljati mlade saće – otkrio nam je svoju tajnu Josip Krog, koji pčelari već 30 – ak godina, a posljednjih se par godina bavi i proizvodnjom matične mliječi. Počeo je uz strica i prijatelja, koji su poklonili svaki po košnicu, a danas ima 120 proizvodnih zajednica odnosno košnica. Posla je puno, u svim godišnjim dobima, uz brigu o pčelama tu je i topljenje voska, opkuhavanje okvira, stavljanje novih satnih osnova, seljenje košnica po Hrvatskoj. No, isplati se. – Sve se proda, najviše na kućnom pragu, a sudjelujem i na izložbama i sajmovima – kaže Krog, čiji se šampionski med može kupiti za 50 kuna po kilogramu. Iako to za vrhunski proizvod nije mnogo, i kupci prepoznaju i sve više traže kvalitetu, razumljivo je, s obzirom na platežnu moć građana, da traže i jeftinije. No, zbog toga često i ne znaju što kupuju. – Sada po dućanima ima svega, što veze nema s medom, izmiješa se sve što se stigne, pa se prodaje po 30 kuna kilogram i to nama pčelarima ruši cijenu – kaže Krog.

Za sigurnost kupaca

Upravo zbog ovog problema, krenuo je projekt 'Nacionalna staklenka za med'. Radi se o nacionalnom projektu Hrvatskog pčelarskog saveza u koji se uključila i Hrvatska poljoprivredna agencija, a kojem je cilj stvoriti prepoznatljivu ambalažu kako bi potrošači bili sigurni da se u njoj nalazi med koji je proizveden u hrvatskim pčelinjacima. Staklenka je prepoznatljiva po svom obliku i ima ugravirani logotip Hrvatskog pčelarskog saveza, a mogu je dobiti, odnosno kupiti, samo pčelari članovi Saveza. – Po košnici možemo dobiti 30 staklenki, dakle ja bih ih mogao kupiti oko 3600 godišnje. Od Hrvatske poljoprivredne agencije dobijemo i svoje markice. To je zapravo projekt namijenjen prvenstveno kupcima, za njihovu sigurnost, da znaju što kupuju – kaže Krog. Staklenke su 4 vrste, odnosno zapremnine 210, 370, 580 i 720 ml, za pčelare su nešto skuplje od običnih, a nabavljaju se u poljoapoteci u Vidovcu, koja je ovlaštena za distribuciju. Pčelari ih nisu obavezni kupiti, a Josip Krog za sebe će ih nabaviti. U sklopu projekta početkom prosinca svim prvašićima podijeljena je po jedna takva staklenka meda, kako bi djeci bila ukazana važnost konzumacije meda.

Predsjednik Saveza pčelarskih udruga Krapinsko - zagorske županije Zdravko Bedeniković od samog je početka uključen u projekt nacionalnih staklenki za med i drago mu je, kaže, da je mogao pomoći u realizaciji. – Svima nam je bio cilj da pčelari dobe prepoznatljivu nacionalnu staklenku, no ono o čemu se dugo razmišljalo je kako osigurati staklenke, da se to ne zlouporabi. U te staklenke ne smije se puniti med koji nije prošao kontrolu Ministarstva poljoprivrede, a uz to ide i naljepnica 'med hrvatskih pčelinjaka'. Dakle, kada ćete vidjeti med u nacionalnoj staklenki možete biti sigurni da je to med hrvatskih pčelara – rekao je Bedeniković. Domaći hrvatski med u nacionalnim staklenkama već se može naći na policama trgovina. - Jedino je mali problem za zagorske pčelare što se one ne mogu kupiti nigdje na području Zagorja, tek u Zagrebu i Varaždinu – dodao je Bedeniković.

Zloupotreba staklenki će se kažnjavati

Pravo na korištenje nacionalne staklenke imaju pčelari, primarni proizvođači pčelinjih proizvoda upisani u Evidenciju pčelara i pčelinjaka koji proizvode pčelinje proizvode na vlastitom gospodarstvu i stavljaju na tržište, koji su upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava ili u Upisnik registriranih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla koje vodi Ministarstvo poljoprivrede. Pčelar je obvezan kupljenu nacionalnu staklenku puniti isključivo medom hrvatskog podrijetla u skladu s Dobrom pčelarskom praksom. Korisniku koji zloupotrijebi nacionalnu staklenku zabranit će daljnja kupovina i upotreba staklenki na rok od dvije godine, a identitet korisnika bit će javno objavljen.

Zaštita bagremovog meda

Interes pčelara postoji, no tek se krenulo s time, pa se još ne zna točan broj, a trebaju se mijenjati dizajni etikete. I Bedeniković će uskoro napuniti i svoje prve nacionalne staklenke s bagremovim medom. – Nisam po kriterijima veliki pčelar, imam 40-ak košnica, i stacionarni sam pčelar. Sljedeće godine kada dobijemo zaštitu naziva oznakom izvornosti na nacionalnoj razini, imat ćemo još jednog 'konja za utrku' – zaključio je Bedeniković. „Prosječna potrošnja meda po stanovniku u Hrvatskoj je dva kilograma, a 8 tisuća pčelara s 450 tisuća pčelinjih zajednica godišnje proizvede više od 9 tisuća tona meda. Na slobodnom tržištu kakvo je naše, može se naći i meda iz cijelog svijeta. No, kako u cijeloj toj ponudi prepoznati domaći hrvatski med? Ovim projektom, ipak puno sigurnije.