Alkoholizam je veliki društveni i socijalni problem, ne samo u Krapinsko-zagorskoj županiji, već u svim dijelovima Hrvatske. I s pravom se ljutimo na onu stereotipnu rečenicu da su 'Zagorci pijanci', jer ova opaka ovisnost ne bira ni regiju, ni naciju.

Konzumiranje velikih količina alkohola dovodi do smanjenja motorne funkcije i koordinacije, što često rezultira nasiljem u obitelji, prometnim nesrećama, padovima, ozljedama glave, šteti funkciji mozga, dovodi do teških bolesti poput ciroze jetre, upale gušterače…

Unatoč tim groznim posljedicama sve se više pije. Osim kroničnih alkoholičara, pije i sve više mladih koji onda sjedaju za volan i stradavaju zbog vožnje u pijanom stanju.  Sa svim tim slučajevima susreće se dr. Tomislav Vukić, specijalist opće kirurgije na Odjelu kirurgije Opće bolnice Zabok. 

'Kroničare' kirurzi već dobro poznaju

-Upravo je to najstresniji i najgori dio posla u kirurškoj struci. Počelo je proljeće, dani su duži, ljudi su vani, a i više se izlazi. Najviše alkoholiziranih pacijenata dolazi vikendom. Dakle, petkom i subotom. Iako ih ima i tijekom tjedna. Dvije su kategorije: akutna pijanstva i kronični alkoholičari koji dolaze bilo kada. Ozljede s kojima se pojavljuju pacijenti u alkoholiziranom stanju  su one zadobivene u prometnim nesrećama od ozljeda glave, ruku, nogu, padova s bicikla, teturanja po cesti pa ih udari auto, nakon čega ih „pokupi“ sanitet. Vikendom su česte i teške prometne nesreća, jer mladi nakon izlaska, često puta u alkoholiziranom stanju sjedaju u auto, ne razmišljajući o posljedicama – kaže dr. Vukić, prisjetivši se nedavne prometne nesreće u  Klanječkom Jezeru u kojoj je 20-godišnjak preminuo, a njegov rođak nakon što su mu sanirane ozljede u OB Zabok, zbog puknuća vratnog kralješka dalje zbrinut u zagrebačkoj traumatološkoj bolnici. Kronične alkoholičare kirurzi već i dobro poznaju. Oni su česti na Odjelu kirurgije. Angažman oko alkoholiziranih pacijenta je veliki. Dolaze s 2, 3, 4 promila alkohola u krvi.

-S takvim pacijentima je jako teško komunicirati. Često put su agresivni, nemirni, te vrijeđaju medicinsko osoblje. Govore da njima ne treba pomoć, ne treba ih šivati, ne žele vaditi krv, ne znaju zašto su uopće došli ovdje i žele doma. Dakle, tu se puno mora angažirati liječnik i tehničar kako bi alkoholiziranog pacijenta smirili i nagovorili na medicinsku obradu i obećali mu da će nakon toga biti pušten kući.

Treba vremena da se otrijezne

-Dok je pacijent u alkoholiziranom stanju vi ne možete obaviti pregled i prekontrolirati njegov neurološki status jer ne možete znati da li on tetura od alkohola ili možda ima težu povredu mozga i zato je u takvom stanju. U takvim situacijama se najčešće vadi krv, pa se traži laboratorijska pretraga na alkohol, pa ukoliko se ustanovi da je pacijent u alkoholiziranom stanju onda znamo zašto se tako ponaša. Međutim, takve pacijente ipak morate zadržati par sati, prije nego ih pustite doma. Takvih pacijenata ima jako puno i znaju  popuniti sve ambulante u hitnom prijemu i onda kada dođe vikend najčešće nemate prostora za druge pacijente –ispričao nam je kirurg Vukić.

Kaže i kako se pacijenti s 1 promilom alkohola u krvi nakon obrade i primljene infuzije puste kući. Pacijenti s puno više promila moraju ostati 5 do 6 sati bolnici, ponekad ostaju i preko noći. Potrebno je napraviti CT glave kako bi se ustanovilo da li možda ima povrede mozga.
 Potrebno je vremena da se taj alkohol izluči iz krvi, zbog čega se daje infuzija, glukoza da se potakne na mokrenje kako bi se alkohol čim prije eliminirao iz organizma.

Naučili organizam na alkohol

Dr. Vukić se sjeća za vrijeme sudske medicine na fakultetu tih podjela koncentracija  alkohola u krvi i ostalo mu je u glavi da su iznad 4 promila alkohola letalne doze za organizam, ali izgleda da je to malo drugačije kod ovih kroničnih alkoholičara.

-Njihov je organizam vjerojatno naučen na takve veće koncentracije alkohola. Nedavno sam imao pacijenta s 5, 3 promila. Teturao se, ali je praktički sam ušao na vrata. Koliko tko može popiti ovisi o piću koje je konzumirao i o periodu. Također o tome da li je pacijent na tašte ili je nešto  pojeo. Sve to u konačnici utječe na količinu tog alkohola. Kronični alkoholičari podložniji su ozljedama i krvarenjima u glavi. Naime, kod kroničnih alkoholičara dolazi do atrofije mozga zbog čega su površne vene mozga napete i kod udaraca u glavu puno lakše će nastati krvarenje u glavu nego kod normalnih ljudi. To je ono čega se najviše bojimo i moramo isključiti – ističe dr. Vukić. To zahtijeva veliki angažman i trud i trošenje vlastitih resursa, a sve to pokriva zdravstveni sustav. 

Uzmimo primjerice osiguranje automobila. Kasko vam neće platiti osiguranje ako ste bili u alkoholiziranom stanju. Pijani ste i padnete, razbijete glavu, te iako ste sami odgovorni za to, liječite se na teret  zdravstvenog osiguranja. Dijagnostička obrada, prijevoz u kliniku, obrada, sve to mi izdvajamo i plaćamo. Većina takvih pacijenata su socijalni slučajevi, pa se postavlja pitanje i kako ćete od njih naplatiti. No, za one koji sjedaju pijani za volan, odgovorni su sami za sebe i tu bi bilo prostora za nekakve ozbiljne mjere Ministarstva zdravlja. Drugi put bi se zasigurno zapitali hoćete li pijani voziti.

S 3 promila nemate pojma gdje ste

0,2 do 0,3 promila - nema gubitka koordinacije, osoba osjeća laganu euforiju i gubitak sramežljivosti.
0,4 do 0,6 promila - osoba se osjeća veselo, opušteno, smanjuju se prepreke u ponašanju, pojava osjećaja topline i euforije. Javljaju se manje smetnje u razboritosti i sjećanju te smanjenje opreza.
0,7 do 0,9 promila - lagane smetnje u ravnoteži, govoru, vidu, vremenu reakcije i sluhu. Smanjena mogućnost procjene i samokontrole
1 do 1,25 promila - značajne smetnje u motornoj koordinaciji i gubitak pravilne procjene. Mogu se javiti poteškoće u govoru te smetnje u ravnoteži, vidu, vremenu reakcije i sluhu. Euforija.
1,3 do 1,5 promila - velike smetnje u motoričkim funkcijama i manjak fizičke kontrole. Zamućeni vid i značajan gubitak ravnoteže.
1,6 do 1,9 promila - prevladava stanje tjeskobe, depresije i nemira, može se javiti mučnina
2 promila - osjećaji zbunjenosti, izgubljenosti i dezorijentiranost. Osoba može trebati pomoć kako bi se ustala ili hodala.
2,5 promila - ozbiljne smetnje u svim mentalnim, fizičkim i osjetilnim funkcijama. Povećan rizik od gušenja prilikom povraćanja i ozljeda prilikom pada ili druge vrste nesreće.
3 promila - osoba ne shvaća gdje se nalazi. Može doći do nagle nesvjestice i težeg buđenja iz tog stanja.
3,5 promila - moguća pojava kome. Ovo stanje jednako je razini kirurške anestezije. 4 promila i više - koma i moguća smrt zbog prestanka disanja