Prošlog vikenda u Rijeci je održana 3. sjednica Asocijacije regionalnih stranaka na kojoj su predstavnici HDSSB-a, PGS-a, MDS-a i ZDS-a raspravljali o nastupajućim ustavnim promjenama te su se složili da je nužno progovoriti, inicirati i inzistirati na ustavnim promjenama i u kontekstu regionalizacije Hrvatske, a što je prema ovim strankama preduvjet za daljni razvoj Hrvatske.

O zaključcima sa sastanka u Rijeci na tiskovnoj konferenciji govorili su predstavnici ZDS-a, Nina Gradiški Zrinski, Milan Leš i Darko Buklec.
Čelnici ZDS-a smatraju kako je vrijeme da se regionalizam u Hrvatskoj stavi u zakonske okvire te da se on regulira i Ustavom.

Dvodomni parlament

- Naše stranke zalažu se da dio ustavnih promjena, koje se u ovom trenutku pripremaju bude i definiranje Hrvatske kao zemlje regija, koje će imati ovlasti u organiziaciji zdravstvene zaštite, školstva, upravljanja prostorom i prirodnim resursima, zaštitom okoliša, zaštitom kulturne baštine, organizacijom i upravljanjem prostorom, samostalno će ubirati određene fiskalne prihode i o njima samostalno odlučivati te da se ustroji Dom regija u koji će se birati predstavnici regija sukladno teritorijalnom principu, kao drugi dom Hrvatskog sabora – rekao je Darko Buklec.

Regionalne stranke tako ponovno u politički život vraćaju ideju o dvodomnom parlamentu jer na taj način se može osigurati policentričan razvoj Hrvatske i mogu se osigurati adekvatni uvjeti za participaciju regija u političkom životu Hrvatske. Dom regija sudjelovao bi u donošenju zakona i drugih dokumenata koji bi se odnosili isključivo na pitanja policentričnog razvoja Hrvatske i izjednačavanja standarda života na cjelokupnom teritoriju. Postavlja se pitanje treba li kriterij za uspostavu Doma regija biti broj stanovnika ili u obzir treba uzeti i druge elemente od specifičnog zemljopisnog položaja Hrvatske, njenih različitosti do potrebe za efikasnijom prometnom povezanosti.

Dom regija

- Tražimo da se dio zastupnika bira u Dom regija. Ne tražimo s time povećanje broja saborskih zastupnika. Dapače, našim bi se prijedlogom broj i smanjio. Broj zastupnika u oba doma bio bi jednak, a ukupno bi ih trebalo biti oko 120, a ako ostanu i zastupnici dijaspore, ne više od 130 – objasnio je Leš.
Predstoje nam i predsjednički izbori, pa stranke Regionale pozivaju predsjedničke kandidate da se izjasne o regionalizaciji.

- Ni HDZ ni oporba trenutno ne prihvaćaju raspravu o regionalizaciji. No, kandidat koji će zastupati regionalizaciju može dobiti podršku naše četiri stranke. O tome ćemo još razgovarati i vidjeti koji se kandidat istinski zalaže za regije, da onda dobije i našu podršku – istaknula je Nina Gradiški Zrinski.
Regionala će uputiti i pismo predsjedniku Stjepanu Mesiću te i od njega zatražiti moguću podršku. Pitanje uvrštavanja regija u Ustav može pokrenuti i 20 posto zastupnika u Saboru, a to samo sa zastupnicima HDSSB-a nije moguće.

- Ovako združeni nismo zanemarivi niti jednom predsjedničkom kandidatu. Predstavljamo oko 10 posto biračkog tijela. Od kandidata ne tražimo puno, samo da se ono što postoji u Europi uvaži i koda nas – veli Milan Leš.

O točnom izgledu i granicama regija još nisu detaljno razgovarali. No, sama definicija EU po kojoj regija mora imati najmanje 800.000 stanovnika donosi čvrst okvir.

Sljedeći sastanak Regionale najavljen je za sredinu studenog u Zagrebu, a onda bi se i više moglo znati da li će stranke podržati i nekog od predsjedničkog kandidata.