Župan Krapinsko-zagorske županije Siniša Hajdaš Dončić

Možemo reći kako je ovih dana najpopularnije riječ 'kriza'. Opasno joj zadnjih dana prijeti 'harač', a ne zaostaje ni 'rebalans'. Ovo uravnoteženje stavki proračuna, kako bi se pokrpale rupe, usuglasili prihodi i rashodi računa se od kućnih budžeta do državnog proračuna. Na rebalans tako mora i županijski proračun.

- Što se tiče punjenja proračuna izvornim prihodima, potpunu sliku imat ćemo krajem kolovoza kada dolazi drugi najizdašniji županijski prihod, a to je porez na cestovna motorna vozila kada ćemo vidjeti koliko je on zapravo podbacio. Po trendovima od početka godine, vjerojatno će biti negdje od 7 do 10 posto manji nego što je bilo planirano jer se manje vozila registrira, a i manje se novih vozila kupovalo tijekom godine. Isto tako porez na dohodak za sada nam je pao 6 posto, što znači da ćemo ići s izvornim prihodima ići na jedan kozmetički rebalans. Međutim, rebalans će biti potpun u rujnu jer će državnim rebalansom biti smanjena decentralizirana sredstva tako da osobno očekujem da ćemo imati ukupno dvadesetak milijuna kuna manje što smo planirali u proračunu za 2009. - rekao nam je župan Siniša Hajdaš Dončić.

Dekret o plaćama

Za ovu godinu proračun je planiran na 175 milijuna kuna. U tu je svotu bilo uračunato i 7,5 milijuna kuna za melioraciju i na prihodovnoj i na rashodovnoj strani.

- Po svim kresanjima proračuna tih 7,5 milijuna kuna neće biti dodijeljeno svim županijama. Za taj iznos ćemo odmah smanjiti prihodovnu i rashodovnu stranu, a po našim sadašnjim projekcijama proračun će biti oko 157 milijuna kuna. To i je realni proračun KZŽ. Nisam zadovoljan s 'petljanjem' države u plaće lokalnih službenika i namještenika jer su dekretom donijeli odluku o rasponu plaća, bez da su se konzultirali sa zajednicama županija i udrugama općina i gradova. Samim time krše europsku povelju o lokalnoj samoupravi. Ja se slažem da su negdje plaće načelnika, gradonačelnika, župana prevelike, ali to je trebalo regulirati na vrlo jednostavan način u okviru izvornih prihoda. Trebalo je propisati koliki se postotak može trošiti na materijalna prava zaposlenika, a ne dekretom. Trebalo je dogovoriti s općinama, gradovima i županijama ako su izvorni prihodi do 40 milijuna kuna da se smije trošiti do 30 posto za materijalna prava. Onda je stvar načelnika ili gradonačelnika hoće li si staviti plaću 5.000 ili 100.000 kuna jer za to odgovara građanima. Vrlo jednostavno. Ne može se raditi dekretom bez konzultacija sa sindikatima, bilo kojim partnerima, dionicima društva. Time će se dobiti negativna selekcija ljudi koji će raditi u lokalnoj upravi i samoupravi, a koja je najvažnija za rješavanje vaših komunalnih problema - zaključio je župan.