Iako je krapinsko komunalno poduzeće Krakom od 1. rujna 2018. godine započelo s uvođenjem i primjenom propisanih mjera koje imaju za cilj odvajanje otpada na mjestu nastanka, skupljanjem i recikliranjem iskoristivih i reciklabilnih vrsta otpada, na početku ove godine, nakon sagledavanja rezultata, zaključeno je da nisu uočeni zamjetni pomaci u pogledu smanjenja količina miješanog komunalnog i biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalište otpada.

Primjeri na terenu

- Razvrstavanje otpada za mnoge korisnike usluga je novost na koju se nisu naviknuli unatoč tome što smo s jednom od mjera – odvajanjem papira i plastike na kućnom pragu započeli još polovicom 2013. godine. Uvođenjem poticajnih mjera s ciljem smanjenja količina miješanog komunalnog otpada najveći otpor kod korisnika usluga izazvalo je smanjenje učestalosti odvoza zelenog spremnika s prigovorima da je broj odvoza premali. Iz mnogih primjera na terenu koje uočavaju naši djelatnici prilikom prikupljanja miješanog komunalnog otpada dolazimo do zaključka da još uvijek ima velik broj domaćinstava, a naročito pravnih osoba koje nisu stvorile naviku razvrstavanja otpada te tako uglavnom sav nastali otpad završava u zelenom spremniku – kaže Katarina Posilović, direktorica Krakoma čiji su obuhvat djelovanja Grad Krapina te općine Đurmanec, Jesenje, Petrovsko i Radoboj.

Kako je kriterij obračuna količine otpada volumen zelenog spremnika u koji se skuplja miješani komunalni otpad te broj pražnjenja tog spremnika važno je izdvojiti korisne kategorije otpada čiji se odvoz ne naplaćuje (papir, staklo, plastika, metal) kako bi se smanjile količine otpada čiji se odvoz naplaćuje. S većim udjelom odvajanja korisnih kategorija komunalnog otpada izravno utječemo na smanjenje cijene odvoza preostalog otpada koji se ne može izdvojiti. Također, odvajanjem korisnih kategorija komunalnog otpada smanjuju se količine otpada koje završavaju na odlagalištu čime se pozitivno utječe na okoliš, a korisne sirovine ne završavaju nepotrebno odbačene, ističu u Krakomu.

Najbitnije stvoriti naviku

Da bi se postigao cilj iz Plana gospodarenja otpadom za razdoblje do 2022., najbitnije je stvoriti naviku razvrstavanja i odvojenog predavanja na odvoz, odlaganje u eko-otoke ili odvoz ostalih vrsta otpada u reciklažno dvorište u Bobovju. U recilažnom se dvorištu preuzima sav razvrstani otpad: papir, plastika, metali, staklo, tekstil, glomazni otpad, električna i elektronička oprema, baterije i akumulatori, jestiva ulja i masti, boje, ljepila i smole, deterdženti, lijekovi, građevinski otpad koji nastaje održavanjem i manjim popravcima koje obavlja sam vlasnik u kućanstvu, u propisanoj količini i ključnim brojevima uz napomenu da fizička osoba može građevinski otpad predati do 200 kg svakih 6 mjeseci. Također se preuzima problematični otpad te otpadni tiskarski toneri, otpadne gume i oštri predmeti. Besplatno korištenje usluga imaju fizičke osobe s područja Grada Krapine i Općina Đurmanec, Jesenje, Petrovsko i Radoboj uz predočenje osobne iskaznice.

– Unatoč našim nastojanjima i učestalim edukativnim oglašavanjima i informiranjem građanstva broj korisnika usluga reciklažnog dvorišta nije značajno povećan u odnosu na prethodnu 2017. godinu. No moramo ustvrditi da pomaci jesu vidljivi te da se ipak povećavaju i količine i vrste prikupljenog otpada – napominje direktorica Posilović.

Opravdanost odvajanja putem eko - otoka

Korisnici imaju mogućnost i selektivnog odvajanja otpada na eko – otocima, čije su lokacije dostupne na web starnici društva Krakom. Tu se mogu pronaći i detaljne informacije o reciklažnom dvorištu, upute u koje se spremnike odlažu koje vrste otpada, upute za kompostiranje, raspored odvoza glomaznog otpada.

- Problem eko – otoka je nekontrolirano i nesavjesno odlaganje drugih vrsta otpada u postavljene namjenske spremnike što stvara velike probleme prilikom preuzimanja sortiranih vrsta otpada od strane ovlaštenih sakupljača. Sadržaj spremnika u kojeg je nesavjesno odbačen otpad, različit od predviđenog, u potpunosti se kontaminira, neprihvatljiv je za daljnje preuzimanje i u konačnici se ne postiže svrha odvajanja pa se mora zbrinuti kao komunalni otpad. Ukoliko će i dalje izostajati ekološka osviještenost pojedinaca prilikom korištenja eko-otoka, bit će potrebno razmisliti o opravdanosti odvajanja otpada putem eko-otoka. Sav otpad koji nastane isključivo je proizvod ljudske aktivnosti stoga svi mi moramo mijenjati navike i svojim ekološkim pristupom doprinositi održivom gospodarenju otpadom, očuvanju prirodnih resursa naše planete kao i smanjenju štetnih utjecaja otpada na okoliš – pozivaju iz Krakoma.