Nakon jučerašnjeg potresa kod Zagreba uslijedilo je još 10-ak manjih podrhtavanja. Takvi potresi nisu neobični. Potresi, oni slabiji kojih ima i posljednjih godina, najčešće se događaju u stubičkom i kašinskom kraju.

Upravo na tom području najčešći su zbog rasjedi koja ide duž Medvednice sa zagorske strane, a druga rasjed ide okomito, približno kroz Kašinu.

Naime, Hrvatska je seizmički vrlo aktivna, a posljednji se veliki potres dogodio 1880. godine u kojem je najviše stradao glavni grad Zagreb. Ono što je za nas vrlo zanimljivo jest činjenica da je područje Zagorja jedno od najrizičnijih područja kada su podrhtavanja tla u pitanju.

Sjeverozapadna Hrvatska, gdje je smještena i Krapinsko zagorska županija, u rizičnoj je skupini ako bi se dogodio potres. Najrizičnije područje jest dubrovačko primorje, a odmah nakon toga Zagorje

Potresi, oni slabiji kojih ima i posljednjih godina, najčešće se događaju u stubičkom i kašinskom kraju. Upravo na tom području najčešći su zbog rasjedi koja ide duž Medvednice sa zagorske strane, a druga rasjed ide okomito, približno kroz Kašinu.

Važno je ne paničariti

Problem je što se stambeni, poslovni i drugi objekti na našem, ali i zagrebačkom području nisu gradili prema standardima obrane i sprečavanja štete u slučaju potresa pa bi materijalna šteta, ali naravno i ljudska stradanja,  u slučaju jakog potresa bila velika.

Područje podno Medvednice u devetoj je, a neki dijelovi čak u desetoj, zoni jakosti potresa. Nakon ovakvih, poprilično alarmantnih podataka, pitanje je kada će se ovakav potres dogoditi.

Seizmologija danas nije u stanju prognozirati kada će se takav potres dogoditi. No jedno je sigurno, on će se sigurno dogoditi. Seizmolozi možemo izračunati otprilike neke karakteristike potresa poput jakosti, ali točno vrijeme nikako.

Prema brošuri u kojoj je objašnjeno na koji se način trebamo ponašati u slučaju potresa. Važno je, prije svega, ne paničariti, a ako se zateknemo u nižim prostorijama, valja izađi na slobodan prostor te se udaljiti od stabala, uličnih svjetiljki, električnih kablova i građevina. Na višim se katovima poželjno skloniti ispod nosivih zidova, pod okvire vrata ili ispod stola te rukama zaštiti lice dok se od staklenih površina i pregradnih zidova treba odmaknuti što dalje.

Ako se nalazimo u automobilu, ne smijemo se zaustavljati na i ispod mostova i nadvožnjaka, ispod električnih kablova, i u tunelima već se treba zaustaviti na slobodnom prostoru i ostati u automobilu. Iako cilj ovog članka nije izazvati paniku, nekoliko prethodno nabrojenih savjeta nije na odmet. Jer u slučaju bilo kakve nepogode, pa i potresa, ljudski faktor je presudan da bi šteta i stradanja bila svedena na minimum.

Mercallijeva ljestvica definira pojave i promjene koje potresi izazivaju kod ljudi i životinja uz ocjenu veličine štete na objektima.

1.stupanj jest nezamjetljiv potres kojeg bilježe jedino seizmografi.
2.stupanj jest jedva osjetan potres koji se osjeti samo u gornjim katovima zgrada
3.stupanj jest lagan potres te se osjeti podrhtavanje tla kada automobil prolazi ulicom.
4.stupanj jest umjeren potres kada prozorska stakla zveče kao da je prošao težak teretni automobil
5.stupanj jest prilično jak potres kada se evidentno njišu slike na zidu
6.stupanj jest jak potres pri kojem slike padaju sa zida, ormari se prevrću i pomiču
7.stupanj jest vrlo jak potres pri kojem se ruše dimnjaci, crijepovi padaju sa krova, zidovi pucaju
8.stupanj jest razoran potres kada se slabije kuće ruše, a jače znatno oštećuju
9.stupanj jest pustošni potres kada nastaju velike puktoine, klizišta i odroni zemlje
10.stupanj jest uništavajući potres kada se većina kuća ruši do temelja, ruše se mostovi i brane te izvire podzemna voda
11.stupanj jest katastrofalan potres kada je srušena velika većina zgrada i drugih građevina te se ruše stijene
12.stupanj jest veliki katastrofalni potres kada se do temelja ruši sve što je čovjek izgradio te se mijenja izgleda krajolika, rijeke mijenjaju korito, jezera nestaju