Ministar zdravstva Vili Beroš i ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak danas bi trebali održati sastanak s ravnateljima bolnica kako bi napravili strategiju i raspored bolničkih kapaciteta zbog povećanog broja zaraženih koronavirusom, ali i hospitaliziranih. Na sastanku ekspertne skupine trebali bi odlučiti kako spasiti bolnice u ovoj situaciji kad broj zaraženih koronavirusom raste. Beroš je u nedjelju rekao da se razmišlja i o uvođenju hladnog pogona u bolnice u koje je ušao virus, no ministar je istaknuo da će to biti selektivno jer ljudi obolijevaju i od drugih akutnih stanja i moraju se moći liječiti na adekvatan način, javlja Net.hr.

Neke bolnice u hladni pogon

Ekspertna skupina odrediti u kojim će se se zdravstvenim ustanovama prijeći na hladni pogon, najavljeno je.
U svakoj bolnici bit će dva tima, s tim da bi jedan tim deset dana radio, a drugi bio kod kuće na čekanju. Jedino tako sustav može opstati u situaciji kada mnogi zdravstveni radnici odlaze u samoizolaciju ili u izolaciju. Normalno bi se trebali izvoditi samo hitni zahvati i liječili onkološki i imunološki bolesnici, a svi drugi, nehitni zahvati, da se stave na čekanje, kao što je primjerice operacija žuči i hernije, ugradnja umjetnog kuka i slično, stoji u drugoj točki.
Što se tiče treće novosti, razmatra se pretvaranje još jedne bolnice u okolici Zagreba u covid-bolnicu jer u KB Dubrava ponestaje mjesta, piše 24sata. Tamo je prije tri dana popunjeno 60 posto od ukupno 160 kreveta, a jučer već 125 kreveta, dakle 80 posto. U slučaju da se kreveti nastave puniti ovim tempom, bolnica bi danas mogla biti puna, govore upućeni za 24sata. Premda se razmatra uvođenje još stotinu kreveta u glavnoj zgradi ili na hitnom prijamu, na današnjem sastanku naći će se prijedlog da se još jedna bolnica pretvori u covid-centar.

OB Zabok covid-centar

Ono što se neslužbeno doznaje jest da bi to mogla biti OB Zabok. Ravnatelj te bolnice, Tihomir Vančina, govori da još ništa o tome nije čuo. Ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice u Zagrebu, dr. Mario Zovak, veli kako bolnica ima spreman plan prelaska na režim od travnja. “To znači smanjenje nehitnih operacija, proljetos smo ih smanjili za 30 do 40 posto. Pripremili smo i sami plan rada u dva tima, po deset dana svaki, kako bismo imali dovoljno ljudi u svakom trenutku”, govori ravnatelj.
Kada je riječ o četvrtoj točki Beroševa plana, ona se odnosi na to da svaka bolnica mora osigurati još kapaciteta za ljude oboljele od koronavirusa. Premda postoje vojni šatori, oni nisu adekvatni za teže slučajeve jer će biti prehladno.
“Nema mjesta za paniku, bude li potrebno, odgađat će se nehitne pacijente, ali se nadam da se to neće događati. Moramo liječiti sve pacijente, a ne samo one koji boluju od covida”, rekao je ravnatelj riječkog KBC-a Alen Ružić.
Julije Meštrović, ravnatelj KBC-a Split, govori za 24sata kako se bolnice mogu prilagoditi novom planu ministarstva u roku 24 sata. Ako ih bude, ravnatelj kaže da će sve raditi po novim uputama. Samo za covid-pacijente može biti opet rezervirana lokacija na Križinama, dok će Firule nastaviti raditi sve ostalo. Za sada je u Splitu popunjeno 30 kreveta od njih 170 rezerviranih za oboljele.

Prijedlozi ravnatelja

“Ministarstvo će nam odrediti, svima jednako, što trebamo raditi. Zbrinuti će biti hitni slučajevi, onkološki bolesnici također u punom opsegu, drugo će biti stavljeno na čekanje, no nadoknađeno – kao i zbog stanke proljetos – radom preko vikenda”, rekao je Meštrović.
Dr. Mladen Bušić, ravnatelj bolnice Sveti Duh u Zagrebu, vjeruje da sustav mora i može biti vođen po pravilima koja vrijede za sve jednako, što znači da se svim građanima omogući jednaka dostupnost zdravstvene zaštite što je i zajamčeno Ustavom.
Ravnatelj OB Virovitica, Dinko Blažević, kaže kako se gotovo sve opće bolnice susreću s istim problemima te on vjeruje da će uskoro biti donesene opće odluke. Mišljenje nekih ravnatelja s kojima je razgovarao 24sata kaže kako bi svi djelatnici bolnice trebali raditi.
Smatraju da pod staklenim zvonom neće biti ni timovi od kuće, dok će kapacitet rada biti smanjen 50 posto. Dodaju da su s još manje ljudi radili u bolnicama kada su bili godišnji odmori te da se svi zaostaci mogu odraditi vikendima i duplim smjenama, kao što je to bilo proljetos.