Zbog afričke svinjske kuge (ASK), obustavljeno je izdavanje Dozvola za sakupljanje žira. Hrvatske šume zabranile su sakupljanje sjemena na cjelokupnom području uprava šuma podružnica koje su zahvaćene ili ugrožene afričkom svinjskom kugom, a to su podružnice u Osijeku, Vinkovcima, Našicama, Slatini, Požegi i Novoj Gradiški. Dosad izdane dozvole na istim područjima stavljaju se van snage, priopćili su iz Hrvatskih šuma.

Podsjetimo, od 1. listopada Hrvatske šume započele su s ovogodišnjim otkupom žira hrasta lužnjaka i hrasta kitnjaka, prikupljenog u registriranim šumskim sjemenskim objektima. Preuzimanje žira odvija se na unaprijed određenim lokacijama, a sakupljači su o njima obaviješteni prilikom izdavanja dozvola za sakupljanje sjemenskog materijala.

Za razliku od prošlih godina, kada su u otkupu sudjelovale i privatne tvrtke, ove jeseni žir će se otkupljivati isključivo od fizičkih osoba. Odluka Hrvatskih šuma, kako navode, ima jasan cilj: osigurati da zarada od prikupljanja šumskog sjemena ostane u rukama građana, a ne poduzetnika sklonih „kreativnom“ tumačenju propisa. "Program je prilika za dodatni prihod građana, posebno u registriranim područjima", stoji u pozivu objavljenom na mrežnim stranicama Hrvatskih šuma. 

Koliko se može zaraditi?

Prema ovogodišnjem cjeniku, Hrvatske šume isplaćuju:

2,50 eura po kilogramu žira hrasta lužnjaka

2,70 eura po kilogramu žira hrasta kitnjaka

Isplata se vrši u bruto iznosu, koji uključuje sve poreze i doprinose, a obračunava se prema pravilima o povremenom radu građana, bez potrebe otvaranja obrta ili poduzeća.

Lani su građani na sakupljanju žira zaradili više od 5,5 milijuna eura, dok je dodatnih 2,6 milijuna uprihodila privatna tvrtka 'Euro žir Dani'. Ove godine takvih posrednika više neće biti.

Iako se očekuje veći broj sakupljača (lani ih je bilo oko tisuću), ukupna količina potrebnog žira znatno je manja. Umjesto prošlogodišnjih 2,9 milijuna kilograma lužnjaka i 93 tisuće kilograma kitnjaka, ove je godine potrebno svega 500.000 kg žira hrasta lužnjaka i kitnjaka. To znači da će se za svaki kilogram žira voditi gotovo tržišna utrka.

Obvezna dozvola za sakupljanje

Građani zainteresirani za sudjelovanje moraju se javiti lokalnoj šumariji kako bi zatražili Dozvolu za sakupljanje sjemenskog materijala.

U toj se dozvoli navodi:

točna lokacija (šumski sjemenski objekt) na kojoj se smije sakupljati,

maksimalna dopuštena količina (masa) žira,

krajnji rok za predaju.

Sakupljanje je dopušteno isključivo u objektima koje su odabrali stručnjaci Ministarstva poljoprivrede, Hrvatskog šumarskog instituta i Hrvatskih šuma. Otkup žira provodit će se pod strogim nadzorom. Preuzimat će se samo zdrave, neoštećene jedinke, bez znakova bolesti ili fizičkih oštećenja.

"Prirodna obnova šuma temelji se upravo na kvalitetnom sjemenskom materijalu. Želimo osigurati da buduće generacije naslijede iste, ako ne i bolje šume nego što smo ih mi naslijedili", poručuju iz Hrvatskih šuma.

Gdje se smije sakupljati žir?

Područja prikupljanja obuhvaćaju šumske površine koje nisu u riziku od afričke svinjske kuge, unutar kojih su definirani registrirani sjemenski objekti. Ti su objekti namijenjeni isključivo proizvodnji kvalitetnog sjemena i pod stalnim su stručnim nadzorom. Mjesta preuzimanja žira unaprijed su određena, a sakupljači o njima saznaju prilikom izdavanja dozvole.

Sezonsko sakupljanje žira posljednjih je godina postalo spoj društveno korisnog rada i dodatne zarade. Posebno u ruralnim krajevima, ovaj oblik suradnje između državnog poduzeća i građana pruža osjećaj uključivanja u proces održivog gospodarenja šumama.

Iz Hrvatskih šuma poručuju kako je riječ o dugoj tradiciji te da građani svojom aktivnošću izravno doprinose obnovi domaćih šuma i očuvanju biološke raznolikosti.

Iza idilične slike „zarade na žiru“ krije se i prošlogodišnja afera koja je bacila sjenu na cijeli program. Tada je unosan posao otkupa žira gotovo u potpunosti preuzeo Zijad Pezerović, poduzetnik iz Gunje, vijećnik u Općinskom vijeću Drenovaca i predsjednik Županijskog vijeća bošnjačke nacionalne manjine.

Njegova tvrtka Euro žir Dani d.o.o. postala je jedini ponuđač na natječaju Hrvatskih šuma, s kojima je sklopila okvirni sporazum vrijedan 7,7 milijuna eura s PDV-om. Do sredine listopada 2024. tvrtka je predala 866.126 kilograma žira, što je bruto vrijednost od 2,6 milijuna eura.

Nema mjesta za 'kraljeve žireva'

Mediji su Pezerovića tada prozvali “kraljem žira”. Prema službenim podacima, njegova je tvrtka 2024. ostvarila gotovo tri milijuna eura prihoda i više od 750 tisuća eura dobiti što je gotovo dvostruko više nego godinu ranije.

Pezerović je, međutim, već ranije bio poznat pravosudnim tijelima zbog optužbi za zlouporabu u gospodarskom poslovanju i milijunsku utaju poreza. Nakon što su mediji otkrili nesrazmjer između broja zaposlenih i količine prikupljenog žira, u njegovu je tvrtku stigla državna inspekcija.

Uslijedio je stečaj i gubitak licence za prikupljanje šumskih plodova, no ubrzo je osnovana nova tvrtka istog imena, uz dodatak „Dani“. Formalno je promijenjen vlasnik, ali je OIB ostao isti, što je jasno upućivalo na kontinuitet poslovanja.

Ove godine, međutim, Pezerović i svi drugi poduzetnici iz sličnih priča ostaju izvan igre. Hrvatske šume žir sada otkupljuju isključivo od građana, čime se, barem privremeno, zatvara poglavlje mogućih makinacija.

Program otkupa žira 2025. vraća fokus na ono što je u njegovoj srži - obnovu šuma i uključivanje lokalnih zajednica. Iako će zbog manjih potreba konkurencija među sakupljačima biti veća, jasno je da su ovogodišnja pravila korak prema većoj transparentnosti i odgovornosti.