Usprkos 27 koncerata, oko pola milijuna posjetitelja i sajmovima, i dalje zarađuju drugi, a zagrebačka Arena nema dovoljno za održavanje i režije, piše Jutarnji list.

Arena godišnje ima oko milijun eura troškova održavanja te oko 300.000 eura režija. U 2023. ostvarila je oko 800.000 eura prometa od 35 događaja, prema nekim izračunima. "Plan je da se troškovi počnu podmirivati iz prihoda Arene u 2025. godini", informacija je Jutarnjeg iz upućenog izvora.

Drugim riječima, usprkos uspješnoj godini - rasprodanim koncertima Aleksandre Prijović, Dine Merlina i Doris Dragović - pitanje je: kada će zagrebačka Arena, koju su mnogi opisali (ili otpisali) kao gradsku rupu bez dna, napokon postati isplativa?

Nekoliko je problema na tom putu. Prvi je popunjenost Arene, drugo je pitanje tko zapravo na Areni najviše zarađuje, a treći su zapetljani imovinski odnosi. Iako Zagrebački holding upravlja Arenom Zagreb, vlasnik je građevinska tvrtka Ingra, koja ju je sagradila i kojoj Grad i država plaćaju 10 milijuna eura najma godišnje.

Najam Arene za koncert je 25.000 eura

Zagrebačka Arena prihode ostvaruje zakupom prostora. Cijene zakupa po događaju su sljedeće: 25.000 eura za koncert, 20.000 eura za sportsko natjecanje i 12.000 eura za sajam, piše u cjeniku. Tome treba pribrojiti još oko 7500 eura, koliko dnevno košta korištenje svih 16 šankova Arene, te oko stotinu eura za korištenje garderobe.

Arena je zato ove godine ostvarila oko 675.000 eura na 27 održanih koncerata, 80.000 eura na četiri sportska natjecanja, uključujući rukometnu Ligu prvaka, Fight Nation Championship i Europsko prvenstvo u hrvanju, te oko 50.000 eura na četiri održana sajma, uključujući InDizajn sajam i Sajam vjenčanja.

Da bi Arena Zagreb bila isplativa - podmirila najmanje 1.3 milijuna eura održavanja i režija - morala bi imati oko 50 rasprodanih koncerata godišnje, prema jednom izračunu. Ili, s druge strane, dići cijene zakupa za barem 30 posto, piše Jutarnji.