Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), prošle je godine došlo do 'uznemirujućeg' porasta slučajeva ospica u Europi, gdje ih je zabilježeno čak 30 puta više nego godinu ranije. Ovom je zaraznom bolesti u 2023. na području Europe zaraženo više od 30.000 ljudi, dok je godinu ranije na istom području od ospica oboljelo manje od tisuću ljudi, njih 941, piše Glas Istre.

Hrvatska je zasad pošteđena ovog negativnog trenda, no stručnjaci upozoravaju da bi se ospice mogle vratiti i u Hrvatsku, ako se ne poradi na boljoj cijepljenosti djece protiv ove zarazne bolesti. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u 2022. godini uopće nije bilo zabilježenih slučajeva ospica u Hrvatskoj, a u 2023. godini imali smo tri importirana slučaja ospica, bez sekundarnih slučajeva širenja zaraze na tlu Hrvatske.

Odgađanje cijepljenja

Ospice, zapravo, nisu tako daleko od nas. Početkom prošle godine epidemiju već iskorijenjene bolesti prijavila je susjedna Srbija, a pojavu ospica na svom tlu prijavile su i Njemačka, Slovačka, Španjolska….

Ospice se, osim toga, javljaju i u Ukrajini, iz koje dolaze raseljene osobe, što povećava mogućnost unosa ove bolesti u Hrvatsku. Nakon pandemije koronavirusa ospice su naglo »živnule«, što se tumači činjenicom da je u mnogim zemljama tijekom pandemije došlo do odgađanja cijepljenja te je veći broj djece koja kasne s cijepljenjem.

Zadnje epidemije ospica u Hrvatskoj zabilježene su 2015. i 2019. godine. Početkom 2015. u kratkom je roku potvrđeno više desetaka oboljelih, nakon što su se ospice uvezene iz Njemačke, Bosne i Hercegovine i Srbije počele širiti među necijepljenim članovima obitelji.

Nova je epidemija zabilježena 2019., kada su se oboljeli također brojili u desecima. Godinu ranije, u Europi se bilježila najjača epidemija ospica u zadnje vrijeme: u Europi je 2016. zabilježeno 5.273 oboljelih od ospica i 13 umrlih, godinu kasnije 25.863 oboljela i 42 umrla, dok je u 2018. godini Europa imala čak 82.596 oboljelih od ospica, od čega su umrle 72 osobe.

Ospice su u svijetu i dalje jedan od vodećih uzroka smrtnosti među malom djecom, iako se ova bolest učinkovito prevenira cijepljenjem.

Cijepljenje protiv ospica provodi se u Hrvatskoj kombiniranim cjepivom protiv ospica, zaušnjaka i rubeole, i to nakon navršene prve godine života i prilikom upisa u prvi razred osnovne škole.

Ova je vrlo zarazna virusna bolest karakterizirana osipom, kašljem, curenjem iz nosa, iritacijom očiju i visokom tjelesnom temperaturom. Izaziva je virus morbila, a najčešće se javlja u kasnu zimu i rano proljeće.

Oko 17 posto oboljelih ima komplikacije kao što su upala uha, upala pluća, febrilne konvulzije ili upalu mozga. Najčešća komplikacija, upala pluća, javlja se u oko šest do 13 posto slučajeva i vodeći je uzrok smrtnosti od ospica. U EU-u godišnje se registrira jedan umrli na tisuću oboljelih od ospica. U najvećem riziku od komplikacija i smrti su djeca mlađa od dvije godine, trudnice i osobe s oštećenim imunološkim sustavom.

Osjetljiva populacija

Uz cijepljenost populacije veću od 95 posto ne bi smjelo doći do pojave epidemija, smatraju stručnjaci. Hrvatska, kao i neke druge EU države, nema toliko cijepljenih.

Podaci HZJZ-a govore da je cijepljenost djece protiv ospica u 2022. godini iznosila 89,9 posto, što je blagi porast u odnosu na 2021. godinu (89,3 posto) te približno obuhvatu iz 2020. godine (91,2 posto).

No i dalje smo ispod cijepljenosti koju smo imali prije pandemije, a iznosila je 93 posto. Docjepljivanjem protiv ospica, zaušnjaka i rubele u prvom razredu osnovne škole u 2022. godini postignut je obuhvat 90,4 posto, a trend je zadržan i u 2023.

– Ospice su visoko zarazna bolest te je potrebno održavati cijepne obuhvate preko 95 posto kako bi se izbjegla mogućnost epidemijskog širenja bolesti. Teško je predviđati kako će se u pojedinim zemljama EU-a kretati buduće epidemije, jer to ovisi o osjetljivosti populacije na ospice, odnosno stečenom imunitetu, epidemiološkim mjerama i slično.

U Hrvatskoj trenutno nema epidemijskog širenja bolesti, no s obzirom na epidemiju ospica u susjednim zemljama, za očekivati je povremene importe i u našu populaciju. Ako se unos bolesti dogodi u visoko cijepljenu populaciju, do širenja i većeg broja slučajeva vjerojatno neće doći. No ako dođe do unosa u osjetljivu populaciju, može doći do širenja bolesti, upozoravaju epidemiolozi HZJZ-a, javlja Glas Istre.