Autobusni kolodvor u Zaboku zaista je bila potreba. Kako ste zadovoljni tim projektom sada kada je njegova realizacija gotova?
Presečki: Mislim da je Zabok trebao dobiti kolodvor prije 20 godina jer to je grad koji je središnji dio Zagorja. Zahvalan sam Darku Tomeku što mi je omogućio da budem partner u ovom projektu kojeg smatram toliko važnim. Autobusni kolodvor je doista divan, moderan i lijep.

Protekle četiri godine, kako u Hrvatskoj tako i u cijelom svijetu, u znaku je globalne ekonomske krize. Kako to da ste se odlučili  na nove investicije?
Presečki: Ulaganja su sastavni dio svakog razvoja i nema napretka niti jedne organizacije, pa tako niti poduzeća ali niti neke regije odnosno države, bez ulaganja. Ona osim što osiguravaju nova radna mjesta potiču i razvoj gospodarstva ali ujedno povećavaju i konkuretnost naše ponude. A to je vrlo važan element u svakoj kompaniji, ali i za cijelu nacionalnu ekonomiju. Kriza je s jedne strane opasnost za puno njih, ali je istovremeno i prilika da se stvari pokrenu. U  našem poduzeću razmišljamo na duge staze i ove investicije su dio dugoročnih planova. Samo smo ove godine uložili 5,5 milijuna kuna u autobusni kolodvor u Zaboku, te oko 7,5 milijuna kuna u pekaru u Pregradi. Sljedeći val naših investicija u visini od oko 20 milijuna kuna bit će vezani za područje grada Krapine. Sva su naša ulaganja, kao uostalom i ova dva spomenuta iz ove godine, kao i planirana za narednu godinu, usmjerena na podizanje kvalitete života u našem Zagorju, na poticanje zapošljavanja, na osiguranje uvjeta za ostanak naših mladih u Zagorju. Jer, nema života u Zagorju bez ljudi, bez mladih, bez djece. A neće biti života bez novog zapošljavanja i novih radnih mjesta.

Spomenuli ste investicije u Krapinu, kakvo je vaše viđenje gospodarske situacije  u našoj regiji, a naročito u Krapini?
Presečki: Vezano za gospodarsku situaciju u Krapini i općenito u Zagorju nedavno je pokrenuta Inicijativa za gospodarski razvoj Krapine i Zagorja. Toj Inicijativi su se pridružili osim gospodarstvenika i stručnjaci  iz različitih područja poput arhitekata, liječnika, poduzetnika kojima je cilj kvalitetan razvoj Krapine i Hrvatskog zagorja. Pokretanjem Inicijative želimo pomoći svojim iskustvima u razvoju grada i regije, a želja nam je da politika više osluškuje potrebe gospodarstva.  Krapinu treba otvoriti prema Europi, a kvalitetnim ulaganjima treba poboljšati strukturu zapošljavanja. Preduvjet poboljšanju strukture zapošljavanja već je postavljen  s uspješnim radom Veleučilišta u Krapini, a to je jako bitno jer Zagorje i Krapina imaju jedan od najnižih postotaka visokoobrazovnih ljudi. U Krapini  je problem da zadnjih 15 godina nema razvoja gospodarstva, te nije bilo nikakvih većih investicija u proizvodnju, te po tom pitanju Krapina zaostaje za sličnim gradovima u regiju. Ako se ovako  nastavi od Krapine će ostati samo povijest i ime. Situacija u Krapini je vrlo dramatična te je potrebno hitno pokrenuti novi investicijski val kako bi se Krapina izdignula iz ove stagnacije te mogla pratiti europske tokove.

Na koji način bi po Vašem mišljenu trebalo pokrenuti Krapinu?
Presečki: Prvo bi trebalo dati stimulacije i olakšice svima koji se odluče investirati u Krapinu i regiju. Zatim bi trebalo napraviti kompletnu infrastrukturu u poduzetničkim zonama, te  ono što je najvažnije aktivno se uključiti u traženje novih investitora, a ne čekati da oni dođu do vas kako se to danas radi. Za dugoročni razvoj Krapine trebalo bi napraviti potpuno novu prometnu regulaciju i još nekoliko novih prometnih pravaca jer trenutna situacija koči razvoj grada. Krapina bi unatoč krizi trebala raditi na pokretanju novih projekata u čemu im naša Inicijativa za razvoj Krapine stoji na raspolaganju.

Imate li u planu već neke projekte?
Presečki: U razgovorima s ljudima koji su uključeni u „Inicijativu za razvoj Krapine“ došli smo do zaključka da treba stvoriti uvjete da se nalazište pračovjeka i muzej puno bolje iskoriste u razvoju i turističku promociju Krapine i Krapinsko zagorske županije, a jedan od uvjeta je gradnja hotela u Krapini sa svim dodatni sadržajima poput bazena, welnesa i slično. U sklopu toga bi, također  trebalo obnoviti Kneippovo lječilište po kojem je Krapina bila nadaleko poznata. Vezano za upravljanjem muzejom trebali bi zatražiti od resornog ministarstva da to preuzme grad Krapina jer smatram da će  lokalna sredina puno bolje iskoristiti potencijal nalazišta Hušnjakova nego što se sada radi. Također jedan od velikih turističkih potencijala koji očigledno nitko od dosadašnijh političkih elita nije bio sposoban pokrenuti su Šemničke toplice koje imaju veliku perspektivu. Investitori postoje, ali očito da nema dovoljno sluha za takve stvari. Zatim  tu je spojna industrijska cesta prema Zaboku koja mora biti prioritet gradu Krapini jer se time otvara mogućnost razvoja poduzetničkih zona, a također bi trebalo inzistirati na elektrifikaciji željezničke pruge prema Zagrebu da se konačno nakon više od 50 godina skrati vrijeme putovanja prugom prema Zagrebu. Osnovni preduvjet razvoju Krapine su ljudski resursi, a na tragu toga je bilo i osnivanje Veleučilišta čiji sam, ako mogu slobodno reći,  jedan od inicijatora.

Spomenuli ste Veleučilište Hrvatsko zagorje čiji ste Vi dekan, da li ste zadovoljni dosadašnjim postignućem?
Presečki: Mogu reći da sam zadovoljan s dosadašnjim petogodišnjim radom, a nama nije bilo najvažnije imati što veći broj studenata nego smo programe prilagodili potrebama gospodarstva u regiji. Nedavno smo ponovno dobili međunarodnu akreditaciju čime smo samo potvrdili našu kvalitetu. Još jedan projekt koji je jako bitan za daljnji razvoj Veleučilišta i Krapine kao znanstvenog i obrazovnog centra je izgradnja veleučilišnog kampusa. Time bi Krapina postala  nezaobilazna točka na mapi visokoškolskog obrazovanja i standardima se približila Europi. Moj cilj i želja je da Krapina  postane mali hrvatski Oxford u obrazovnom smislu.