Svi uniformirani pripadnici hrvatske policije na svojim odorama nosit će kamere čija će upotreba biti obavezna prilikom svake intervencije. Projekt nabave ovog sustava i opremanja policajaca započet će tijekom iduće godine, javlja tportal.

'Snimanje intervencija prije svega će služiti zaštiti policajaca od neopravdanih optužbi na njihov račun, a onda i zaštiti građana od eventualnog prekoračenja ovlasti i prekomjerne upotrebe sile', objasnio je jedan od sugovornika tportala.

Ovaj projekt, kako je najavljeno, bit će predstavljen javnosti u idućim tjednima.

MUP je još 2015. godine u sklopu projekta e-policija pokrenuo projekt 'Sustav za upravljanje policijskim kamerama' - koji nije potpuno implementiran, ali nije ni okončan. Sustav je, naime, tada uspostavljen na 10 lokacija - u šest policijskih postaja Policijske uprave zagrebačke te još u četiri policijske uprave, i to osječko-baranjskoj, primorsko-goranskoj, istarskoj i splitsko-dalmatinskoj - a na svakoj lokaciji činio ga je e-kiosk s 20 kamera, aplikacijom za praćenje zaduživanja i razduživanja kamera te za čuvanje snimaka.

Šira javnost prisjetit će se da je u to doba MUP objavio snimku intervencije u Osijeku, kada je policajac brutalno postupio prema starijoj ženi koja je prešla cestu dok je na semaforu bilo crveno svjetlo. Nakon toga službenih snimaka uglavnom nije bilo u javnosti.

Tportal je još 2022., nakon što su na odmorištu Desinec izbili veliki neredi u kojima su policajci ispucali više desetaka metaka i ozlijedili najmanje četiri osobe, te su se u javnosti pojavile brojne optužbe o prekoračenju ovlasti, opširno pisao na temu 'body worn kamera'. Između ostalog, tada su otkrili da pilot-projekt iz 2015. godine još uvijek službeno postoji i da se održavanje tog sustava plaća oko 30 tisuća eura s PDV-om.

'Smatramo kako bi sustavno uvođenje snimanja kamerama, nakon što bi ga se adekvatno tehnički, tehnološki i zakonodavno pripremilo, unaprijedilo rad policije, poboljšalo odnos policije i javnosti', kazali su nam tada u MUP-u.

Objasnili su i da u Europi ne postoji jedinstvena praksa oko upotrebe policijskih tjelesnih kamera: u nekim državama one se koriste samo na policijskim vozilima i samo za nadzor prometa, u drugima i na odorama - i to za nadzor prometa i intervencije zbog nasilja u obitelji - a u trećima upravo prilikom postupanja u masama ljudi ili u očekivanim sigurnosno rizičnim postupanjima, kao prilikom spomenutog incidenta s navijačima kod odmorišta Desinec prije dvije godine.

U pojedinim državama o korištenju kamera autonomno odlučuju policijske uprave, a u nekima je odluka čak prepuštena svakom policijskom službeniku ponaosob. Neke države, naravno, kamere uopće ni ne koriste.

U Hrvatskoj, u kojoj je civilni nadzor nad policijskim radom u najmanju rudu manjkav, po svemu sudeći došlo je vrijeme za značajan korak naprijed.