Foto Screenshoot RTL

Nova lista zamrzavanja cijena. Povećava se, gotovo za dvostruki broj proizvoda, štitit će se cijena zdravijih namirnica, a na listu ulazi i kruh. Trgovci ni kod prvog ograničavanja cijena nisu bili sretni. svjedočili smo da proizvoda kojima je cijena zamrznuta opće nema na policama. Hoće li tako biti i sada novinar RTL-a Danas Marko Šiklić provjerio je u razgovoru s Mirkom Budimirom, potpredsjednikom izvršnog odbora HUP-Udruge trgovina.

Ključan dio razgovora RTL-ovog novinara s predstavnikom trgovca, koji je najavio kako će se poskupljenja u Hrvatskoj nastaviti, prenosimo u nastavku.

Na listi ograničenih cijena je 20 novih proizvoda. Jeste li očekivali tako velik broj?

Nismo to očekivali. Očekivali smo da će se lista ukinuti.

I što sad?

Čekat ćemo jer još to nije konačno, tih 20 proizvoda. Ostalo je do kraja mjeseca da se ta lista definira.

Jeste li očekivali da je na popisu i kruh?

Pa ako se proširuje lista logično mi je da je na popisu i kruh. Kruh je već trebao biti i prije kad se već ograničavalo.

Ministar vas optužuje za visoke marže na kruhu i pekarskim proizvodima koji idu i do 40 posto.

Mi kruh dosta kupujemo u pekarama i pekare su te koje formiraju cijene. Ja mogu reći za kruh koji se kupuje u trgovačkim centrima odnosno kod trgovaca u samoposlugama da nisu takve marže na kruhu.

Ali tako kaže Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.

Ali nisu posebno istraživali koje su marže u dućanima, a koje u pekarama.

Hoće li ograničene cijene značiti i ograničenu ponudu u trgovinama?

To ćemo vidjeti. Vidjet ćemo koje će to biti cijene i hoće li se moći po tim cijenama proizvoditi proizvodi i nama trgovcima dostavljati, a mi to stavljati na police. Sve ovisi koje će to biti cijene i hoće li proizvođač moći proizvesti po tim cijenama.

Znamo da su bile nestašice. Hoće li toga biti opet?

Pa čim se cijene određuju administrativno za očekivati je da se to ne može dogoditi. Ako se ne bude moglo proizvesti po toj cijeni te robe neće biti n polici. Treba imati u vidu da smo mi veliki uvoznici hrane. Prošle godine smo uvezli preko 5 i pol milijardi eura hrane i da cijena hrane ne ovisi samo o nama tu domaćem tržištu već i tržištima tamo gdje se hrana proizvodi.

Ali opet, vani je ta hrana jeftinija nego kod nas?

Kako gdje. Ako proizvođač proizvodi u svojoj zemlji - znači on prodaje na svome tržištu znači da su manji logistički troškovi, a i sam logika ekonomska kaže: Ako netko proizvodi hranu najprije namiri svoje tržište, a višak prodaje po cijenama koje može prodati drugim tržištima.

Više od 50 dobavljača poslalo vam je nove cjenike sa novim cijenama. Kad te nove cijene stupaju na snagu?

Već su neke i stupile. S početkom svake godine, nažalost, dolazi do promjene cijena, a kod nekih dobavljača dolazi i u tijeku godine. To su piće, mliječni proizvodi, kemijski proizvodi, svemu će, nažalost, doći će do promjene cijena.

Koliko posto?

To je sad teško reći. Od 1, 2 3, 4, 5 posto...

Neki vaši kolege kažu i do 10 posto?

Pa možda u nekim robama koje su deficitarne, kojih nema. Koje su možda burzovne robe. Jer one koje su na burzi proizvođači moraju te sirovine pratiti kako se kreću na burzi i tako svoje cijene formirati.

To pretpostavljam mislite na čokoladu. Za kakaovac. Ima li kraja tim poskupljenjima?

Nažalost, nema kraja poskupljenjima ako nema roba. Ako mi budemo više radili konkretno kod nas u Hrvatskoj, ako budemo više proizvodili možda će se cijene i stabilizirati. Ali ako smo vezani za druge, onda smo ovisni o drugima.

Čitavi razgovor pročitajte ili poslušajte na linku OVDJE.