Hrvatski gradovi su lani povukli preko 226 milijuna eura iz EU fondova. Uvjerljivo najviše europskih sredstava u 2022., kao uostalom i godinu ranije, povukao je Grad Osijek, koji ima i najveći udio u ukupno povučenim sredstvima gradova. Iza njega slijedi Rijeka, pa Split i Petrinja… U odnosu na broj stanovnika, daleko najuspješnijom se pokazala, opet kao i lani, Komiža. Drugi je Benkovac, zatim slijedi Glina, Klanjec, Novalja, Petrinja, Lipik, Orahovica, Knin i Đurđevac…

Kada je riječ o nominalnom povećanju povučenih EU sredstava u odnosu na 2021. lidersku poziciju zauzima Split, potom su tu Petrinja i Sveti Ivan Zelina…

Najviše postotno povećanje, rekordno u odnosu na prethodnu godinu, bilježio je pak – Zlatar. Pokazala je to najnovija analiza podataka Ministarstva financija o konsolidiranim proračunima gradova za 2022., portala Gradonačelnik.hr. Kao i uvijek, iz analize je izuzet Grad Zagreb koji je u prošloj godini povukao preko trećine EU sredstva.

Najviše postotno povećanje, rekordno u odnosu na prethodnu godinu, bilježio je – Zlatar (+9.091,28 posto, odnosno 71.000- 6.525.811 kuna), slijedili su Sveti Ivan Zelina (+1.745,59 posto), Klanjec (+1.613,31 posto), Biograd na Moru (628,03 posto), Pregrada (+570,88 posto), Buzet (462,96 posto), Krk (+423,70 posto), Ivanić-Grad (+330,34 posto), Split (+244,23 posto) i Glina (+241,47 posto porasta povučenih sredstava). Povećanje preko 1.000 posto imala su tri grada, od 100 do 1.000 posto – 24 grada, 0,1 do 100 posto – 25 gradova…