Zagreb će za manje od mjesec dana biti domaćin prvog, povijesnog parlamentarnog samita Međunarodne krimske platforme, kada će 25. listopada ugostiti šefove parlamenata i delegacije pedesetak država Europe i svijeta, a među njima vrlo vjerojatno i Nancy Pelosi, predsjednicu Zastupničkog doma Sjedinjenih Američkih Država, koja je to usmeno najavila predsjedniku ukrajinske Vrhovne Rade Ruslanu Stefančuku na nedavno održanom samitu G7, javlja Jutarnji.

Bit će to jedan od najvećih međunarodnih političkih samita održanih u Hrvatskoj još od 2019. i samita Kina +16 i kongresa Europske pučke stranke, a prvi ikada takve važnosti održan na parlamentarnoj razini.

Delegatima koji će sudjelovati na samitu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici uživo će se video-vezom obratiti i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Predsjednik Vrhovne Rade Ukrajine Ruslan Stefančuk sam je izrazio želju da upravo Hrvatska bude domaćin ovog skupa još prije ljeta, kada je kontaktirao predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, a zbog odličnih odnosa koje imamo s Ukrajinom. Hrvatska je među prvima u svijetu gotovo jednoglasno usvojila saborsku deklaraciju o osudi ruske agresije, predsjednik Vlade Andrej Plenković na prvom Inauguracijskom samitu Krimske platforme u Kijevu krajem kolovoza 2021., dakle prije rata, jasno je rekao govoreći na ukrajinskom kako je Krim Ukrajina, pomažemo Ukrajini humanitarno i tehnički, a Hrvatska je zadnja ušla u Europsku uniju i imamo njima dragocjena iskustva s pristupnim procesom, ali nažalost i svježa iskustva iz rata i okupacijom teritorija.

Predsjednik Sabora i svi klubovi zastupnika prihvatili su poziv, tako da će Zagreb u listopadu ugostiti oko 400 političara iz cijelog svijeta.

Poziv je, kažu nam u Saboru, išao prema svim državama sudionicima Krimske platforme, njih 46, od kojih su sve članice Europske unije, članice G7, i sve država članice NATO-a, ali tu su i parlamentarne skupštine NATO-a, Vijeća Europe, OESS-a, a bit će tu vjerojatno i predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.

Ukrajinci su izrazili želju da se pozove i one države koje nisu članice Platforme, ali su izrazile podršku Ukrajini, posebno kod glasanja u Ujedinjenim narodima, kako bi proširili platformu.

Riječ je o državama iz svih dijelova svijeta, poput Južne Amerike, Afrike i Azije, ali pozivnicu su dobili i, primjerice, u Srbiji, ali odgovora još nema. Srbija je država koja pokušava sjediti na dvije stolice, ruskoj i ukrajinskoj, ali joj to sve manje polazi za rukom, pa će biti zanimljivo hoće li se pozivu odazvati i predsjednik Narodne skupštine Vladimir Orlić. Pozvana je, primjerice, i turska delegacija. I njihov odgovor se čeka. Hrvatska strana dala je neki okvirni rok da se potvrdi dolazak do 7. listopada, piše Jutarnji.