Danas se u zagrebačkoj Galeriji Klovićevi dvori otvara retrospektivna izložba slika Otona Ivekovića, likovnog umjetnika rođenog u Klanjcu, 17. travnja 1869. Ugledni majstor povijesnoga slikarstva posljednje godine života, iscrpljen bolešću,  proveo je  kod brata Albina u Klanjcu, gdje je i umro 4. srpnja 1939. godine . Počiva na starom klanječkom groblju, danas spomen park, u kojemu je sahranjen i pisac hrvatske himne Antun Mihanović. Povjesničari umjetnosti Ivekovića smatraju jednim od vodećih umjetnika hrvatske moderne, k tome najplodnijeg i najistaknutijeg slikara povijesnih prizora, čije se slikarstvo razvijalo pod utjecajem Vlahe Bukovca. Pozornost je pobudio još u svojoj prvoj fazi ( 1887. – 1900., tzv. tamnoj) kada je naslikao Rastanak Katarine i Petra Zrinskog u starom gradu Čakovcu. Spomenimo slike Smaknuće Matije Gupca, Smrt kralja Petra Svačića na Gvozdu, Ante Starčević na Odru…Bavio se i portretnim slikarstvom.

Nakon izbijanja Prvoga svjetskog rata, uz pomoć Stjepana Radića, otišao je na front gdje je  na bojišnicama Soče, Galicije i Srbije tri godine bilježio scene iz vojničkoga života. Godine 1919. na licitaciji je kupio dvor Veliki Tabor , želeći ga spasiti od propadanja. No zbog financijskih teškoća Iveković je 1938. godine dvor prodao Banskoj upravi koja ga je dodijelila  časnim sestrama Družbe Kćeri milosrđa Trećeg reda sv. Franje.

Nakon smrti, Ivekovićevo stvaralaštvo palo je  u zaborav. Njegova se  reafirmacija dogodila  nakon retrospektivne izložbe održane 1995. u zagrebačkom Umjetničkom paviljonu. Od tada do danas pronađena su brojna Ivekovićeva djela koja su tek povremeno bila izlagana na izložbama, a cilj je ove izložbe u Klovićevim dvorima  predstaviti nova istraživanja o Ivekovićevu radu . Otvorena je do 11. lipnja.