Sve države EU-a i dalje su daleko od cilja formuliranog u Pariškom klimatskom sporazumu da se globalno zagrijavanje ograniči na 1,5 stupnjeva Celzijusa, ali Hrvatska i Cipar su među zemljama koja imaju najkorisnije mjere, prema analizi start-upa Right iz Frankfurta.

Analiza se temeljila na već poduzetim klimatskim mjerama, a ne na najavljenim projektima, prenosi njemačka novinska agencija dpa. Europska unija postavila si je cilj da bude klimatski neutralna do 2050. godine.
Nedavno je Međuvladin panel za klimatske promjene upozorio da bi, bez drastičnih promjena, cilj ograničenja globalnog zatopljenja na 1,5 stupnjeva bio premašen već u 2030-ima. Tajništvo UN-a za klimatske promjene predvidjelo je u listopadu da bi globalno zatopljenje moglo doseći 2,5 stupnjeva Celzija do 2100. godine.
Prema izračunu, od zemalja EU-a najbolje stoje Hrvatska i Cipar, prenosi N1.

Kad bi cijeli svijet funkcionirao kao te dvije nacije, globalno bi zagrijavanje do 2100. bilo 3,1 stupanj Celzija.
Za Njemačku je vrijednost 4,4 Celzijeva stupnja i nešto je bolja od Luksemburga s 5,3 Celzijeva stupnja, te Češke i Estonije s 5,2 Celzijeva stupnja.
Francuska i Italija su imale po 3,7 stupnjeva, a Španjolska 3,5 stupnjeva Celzija. Rastu strahovi da svijet neće moći ispuniti ciljeve postavljene Pariškim klimatskim sporazumom iz 2015., pravno obvezujućim ugovorom prema kojem bi zemlje globalno zatopljenje trebale ograničiti na 1,5 stupnjeva Celzija.

UN-ov Međuvladin panel o klimatskim promjenama ukazuje na to da prelazak praga od 1,5 Celzijevih stupnjeva donosi opasnost od oslobađanja mnogo ozbiljnijih utjecaja klimatskih promjena, uključujući češće i jače suše, toplinske valove i oborine.