Vlada na današnjoj sjednici napokon usvaja paket mjera za pomoć građanima i gospodarstvu kako bi se ublažio cjenovni udar do kojeg je prije svega dovelo poskupljenje energenata. Ali ne samo to.

Na početku sjednice premijer Andrej Plenković rekao je kako je sjednica posvećena jesenskom paketu mjera za zaštitu građana i gospodarstva i funkcioniranja društva.

"Idemo s jednom snažnom intervencijom", poručio je premijer. Izložio je prezentaciju koja prikazuje kontekst i realnu situaciju u kojoj se nalazimo te mjere.

"Nalazimo se u vremenu velikih globalnih poremećaja u opskrbi energeta i hrane. Najveći razlog je ruska agresija na Ukrajinu te je trajno narušila odnose Zapada i Rusije. Tu su i klimatske promjene: razorne suše i poplave koje pridonose poskupljenju i hrane i energije. Uz to, Kina je značajno usporila proizvodnju zbog covid krize te je došlo do poremećaja u svjetskoj trgovini. S druge strane, gospodarski rast je povećao jaz između velike potražnje i slabe ponude", pojasnio je premijer na početku. Barel nafte koštao je 47 eura lani, a danas 93 eura. Cijena električne energije lani u ovo doba bila je 131 euro za MwH, a sada 534. Prije dvije godine, plin jedan MwH lani 52 eura, a danas 216 eura.

"Zahvaljujući mjerama Vlade prosječna cijena plina je stabilna, zbog našeg paketa iz proljeća", istaknuo je. Isto je i s cijenama goriva.

"Ovaj naš paket je snažan, pravedan i sveobuhvatan. Očuvat će standard građana, funkcioniranje javnih ustanova i da zadrži rast gospodarstva. Siguran sam da će nam i rast u 3. kvartalu biti dobar, a godišnji će biti iznad predviđanja. Paket je usmjeren na one kojima je pomoć najpotrebnija i koje najviše pogađa rast cijena", poručio je premijer dodajući da se redistribuira ono što je državi na raspolaganju. "Paket ne ostavlja nikoga po strani. Cilja na javni i neprofitni sektor, ali i gospodarstvo. Nismo smetnuli s uma da oni koji su na tržištu i plaćaju poreze, nismo ih zaboravili. Brinemo posebno o ranjivim skupinama - tu smo napravili poseban paket koji će biti adekvatan da se prebrodi ova kriza", rekao je premijer.

Kad je riječ o električnoj energiji i kućanstvima ide se na ograničene cijene električne energije. Prosječna cijena od 59 eura za MwH za polugodišnju potrošnju do 2500 kWh od 1. listopada ove godine do 31. ožujka 2023. Po prosječnoj cijeni od 88 eura/MwH za one s potrošnjom preko 2500 kWh. Vrijednost mjere je 3,1 milijarda kuna.

"Odlučili smo napraviti i rekategorizaciju kad je riječ o el. energiji - na kućanstva i gospodarstvo. Niz subjekata ne možemo tretirati kao gospodarske: bolnice, vrtiće, domove za starije, vjerske zajednice, nevladin sektor, lokalna i regionalna samouprava... Njima smo osigurali jeftiniju el. energiju: 62 e/mwH, i to bez skuplje kategorije koja ovisi o potrošnji", pojasnio je. Vrijednost mjere je milijarda kuna.

"Što se tiče cijene plina, cijene za kućanstva fiksirane su do 1. travnja 2023. godine, dakle građani mogu ostati mirni. Da nismo donijeli mjere prošle godine, imali bi velik rast cijena plina", rekao je Plenković.

"Kad je riječ o poduzećima, kad smo shvatili što se događa sa tržištima i nerealno visok rast cijena zbog ovih okolnosti, postoji niz zemalja da se na razini EU poduzmu zajedničke mjere kojima bismo obuzdali rast cijena plina. Ministar Filipović danas ide na sastanak u Bruxelles gdje ćemo se zalagati za cjelovito i zajedničko rješenje. Nije realno očekivati da će ijedna država to sama za sebe riješiti bez ulaženja u financijski ofsajd", rekao je Plenković.

"Hrvatska će moći pridonijeti tu dosta sa svojom infrastrukturom, od plinovoda i naftovoda i terminala za ukapljeni plin", rekao je premijer.

Paket mjera teži je od šest milijardi kuna, no koliko točno, vladajući nisu do sada otkrili jer se brusio do posljednjeg trena. RTL je neslužbeno doznao kako Vlada planira ograničiti cijene osnovnih namirnica: mlijeka, ulja, šećera, mljevenog mesa... Jak poticaj ići će i prema poljoprivrednicima. Također, paket će uključivati energetske dodatke ugroženim skupinama stanovništva te povećanje najnižih mirovina. Vlada će povećati i neoporezive primitke kako bi se zadržala potrošnja i gospodarska aktivnost.